Krvni pritisak je jedan od najvažnijih pokazatelja zdravlja, a njegovo održavanje u normalnim granicama ključno je za dug i kvalitetan život. Međutim, mnogi ne znaju da „normalan“ krvni pritisak nije isti za svaku životnu dob. Ono što se smatra zdravim za osobu u tridesetim može biti potpuno drugačije za nekoga u šezdesetim.
Doktori naglašavaju da s godinama dolazi do prirodnih promjena u organizmu, uključujući i promjene u krvnim sudovima, elastičnosti arterija i načinu na koji srce pumpa krv. Zbog toga su stručnjaci napravili tabelu normalnih vrijednosti krvnog pritiska prema godinama, kako bi svako mogao pratiti svoje stanje i preduzeti potrebne mjere na vrijeme.
Šta je krvni pritisak i zašto se mijenja s godinama?
Krvni pritisak mjeri silu kojom krv pritiska zidove arterija dok cirkuliše tijelom. Dvije su osnovne vrijednosti koje se prate:
Sistolni pritisak (gornji) – pokazuje pritisak u arterijama kada srce pumpa krv.
Dijastolni pritisak (donji) – mjeri pritisak dok srce miruje između otkucaja.
Kod mlađih osoba, krvni sudovi su elastičniji i bolje reaguju na promjene u krvnom pritisku. Međutim, kako starimo, arterije postaju kruće i uži, što može dovesti do prirodnog povećanja sistolnog pritiska.
Tabela normalnog krvnog pritiska prema godinama
Prema medicinskim istraživanjima, ovo su okvirne normalne vrijednosti krvnog pritiska prema dobi:
Godine Normalan krvni pritisak (mmHg)
20-30 110/70 – 120/80
30-40 115/75 – 125/85
40-50 120/80 – 130/85
50-60 125/85 – 135/90
60+ 130/85 – 140/90
Kao što se vidi, sistolni pritisak (gornja vrijednost) obično raste s godinama, dok dijastolni (donja vrijednost) ostaje relativno stabilan ili blago raste.
Šta ako su vaše vrijednosti izvan normale?
Ako su vaše vrijednosti iznad normalnih za vašu dob, to može biti znak hipertenzije (povišenog krvnog pritiska). Visok krvni pritisak povećava rizik od srčanog udara, moždanog udara, bolesti bubrega i drugih ozbiljnih zdravstvenih problema.
Simptomi visokog krvnog pritiska mogu biti:
Glavobolja
Umor
Vrtoglavica
Krvarenje iz nosa
Osjećaj pritiska u glavi
Ako su vrijednosti niže od normalnih, to može ukazivati na hipotenziju (nizak krvni pritisak), koja može uzrokovati vrtoglavicu, nesvjesticu i slabost.
Kako održati krvni pritisak u zdravim granicama?
Bez obzira na godine, postoje koraci koje možete preduzeti kako biste očuvali zdrav krvni pritisak:
Zdrava ishrana – Unosite dovoljno voća, povrća, cjelovitih žitarica i zdravih masti. Smanjite unos soli i prerađene hrane.
Redovna fizička aktivnost – Svakodnevno hodanje, plivanje ili lagane vježbe mogu pomoći u održavanju zdravog pritiska.
Održavanje zdrave tjelesne težine – Prekomjerna težina povećava rizik od hipertenzije.
Izbjegavanje stresa – Meditacija, joga i tehnike disanja mogu pomoći u smanjenju napetosti.
Redovni ljekarski pregledi – Redovno mjerite krvni pritisak i konsultujte se s ljekarom ako primijetite promjene.
Ograničavanje alkohola i kofeina – Pretjerana konzumacija može dovesti do povišenog pritiska.
Zaključak
Krvni pritisak se prirodno mijenja s godinama, ali to ne znači da ga ne možemo kontrolisati. Prateći preporučene vrijednosti i vodeći računa o svom zdravlju, možete smanjiti rizik od ozbiljnih bolesti i poboljšati kvalitet života.
Ako primijetite da vaš krvni pritisak odstupa od normalnih vrijednosti za vaše godine, ne čekajte – obratite se ljekaru i preduzmite mjere na vrijeme!