Krvni ugrušci (trombovi) predstavljaju ozbiljnu i često podcijenjenu prijetnju zdravlju. Mnogi ljudi žive ne znajući da se u njihovom tijelu razvija stanje koje u svakom trenutku može dovesti do srčanog ili moždanog udara. Problem postaje još veći kada se simptomi ignorišu, jer često mogu djelovati bezazleno ili se zamijeniti za nešto drugo.
Zgrušavanje krvi je prirodan proces koji sprječava prekomjerno krvarenje nakon povreda. Međutim, kada se ugrušci formiraju unutar krvnih sudova bez očiglednog razloga, postaju opasni. Oni mogu blokirati normalan protok krvi, a ako se odvoje i krenu da putuju kroz krvotok, mogu izazvati fatalne komplikacije.
Prvi znakovi – tijelo vas upozorava
Postoji niz simptoma koji mogu ukazivati na prisustvo krvnog ugruška. Iako svaki simptom pojedinačno ne mora značiti opasnost, kombinacija nekoliko njih svakako zahtijeva pažnju ljekara.
1. Otok i bol u nozi ili ruci
Jedan od najčešćih znakova duboke venske tromboze (DVT) jeste otok, najčešće u jednoj nozi (rijetko u obje). Otok može biti praćen osjećajem težine, napetosti ili grčeva. U nekim slučajevima, koža može postati toplija i crvenija na dodir.
2. Iznenadna kratkoća daha
Ako se ugrušak odvoji i završi u plućima, može doći do plućne embolije – izuzetno opasnog stanja. Jedan od glavnih simptoma je nagla kratkoća daha, čak i kada ste u mirovanju, uz mogući osjećaj stezanja u grudima.
3. Bol u grudima
Bol koji podsjeća na srčani udar, a javlja se iznenada i pojačava se prilikom disanja ili kašljanja, može biti znak da je krvni ugrušak stigao do pluća. Ne treba ga nikada ignorisati.
4. Zbunjenost, problemi sa govorom, slabost lica ili ekstremiteta
Ovo su znakovi moždanog udara izazvanog ugruškom koji blokira dotok krvi u mozak. Ukoliko neko u vašem okruženju pokazuje ove simptome, odmah pozovite hitnu pomoć – svaka sekunda je dragocjena.
5. Tamne mrlje ili promjena boje kože
Ugrušci mogu uzrokovati promjenu boje kože – ona može postati plavičasta, crvena ili tamno ljubičasta, posebno na udovima. Ovaj simptom se često ignoriše, a može biti rani znak opasnosti.
Ko je u većem riziku?
Rizik od nastanka krvnih ugrušaka povećan je kod sljedećih grupa:
-
Osobe koje dugo sjede ili leže (duga putovanja, postoperativni period)
-
Trudnice i žene koje koriste hormonsku terapiju
-
Osobe sa srčanim oboljenjima ili poremećajima zgrušavanja krvi
-
Pušači i gojazne osobe
-
Ljudi stariji od 60 godina
Takođe, genetika igra veliku ulogu – ako je neko iz vaše porodice imao problema s trombozom, i vi ste pod većim rizikom.
Prevencija i kada potražiti pomoć
Najvažnija mjera prevencije je kretanje. Čak i ako imate posao koji zahtijeva dugotrajno sjedenje, ustanite i protegnete se svakih sat vremena. Pijte dovoljno vode i izbjegavajte dehidraciju, jer gusta krv lakše stvara ugruške.
Nosite kompresione čarape ako vam ih ljekar preporuči, naročito ako ste imali već dijagnostikovanu vensku insuficijenciju. Osobe koje su već imale krvne ugruške obično dobijaju terapiju razrjeđivačima krvi.
Ako primijetite bilo koji od gore navedenih simptoma, ne čekajte. Bolje je da se ispostavi da je lažna uzbuna, nego da zanemarite signal tijela koji može da vas košta života.
Zaključak
Zgrušana krv može djelovati tiho, ali posljedice mogu biti dramatične i smrtonosne. Naučite da prepoznate simptome i nemojte ih zanemariti. Srčani i moždani udar ne dolaze bez upozorenja – tijelo nam često šalje jasne poruke, samo ih moramo naučiti slušati.
Brinite o svom zdravlju, krećite se, redovno kontrolišite krvni pritisak i šećer, i – što je najvažnije – reagujte na vrijeme.