Ethan Mollick, profesor na Wharton School of the University of Pennsylvania i stručnjak za generativnu umjetnu inteligenciju, ističe da se pojavljuju prvi dokazi o povećanju produktivnosti na radnom mjestu zahvaljujući AI tehnologijama. Ipak, on naglašava da još uvijek vrlo malo znamo o stvarnom utjecaju AI-ja na tržište rada, a to mišljenje dijele i direktori ljudskih resursa u vodećim kompanijama.
Na nedavnom CNBC Workforce Executive Council summitu u New Yorku, Mollick je jasno poručio: “Mogu vam reći, niko ništa ne zna.” Njegova poruka odnosi se i na najnaprednije laboratorije za istraživanje umjetne inteligencije. “Oni ne znaju čemu služi. Kažu mi da koriste moj Twitter – X – feed kako bi shvatili,” dodao je. Njegova poanta je jednostavna: nijedna firma danas ne može zaposliti radnika s pet godina iskustva u korištenju generativne umjetne inteligencije, jer takvi radnici jednostavno ne postoje.
Potreban odmak od starih navika
Velik dio razvoja AI-ja odvija se unutar tzv. “crne kutije”, a sličan jaz postoji i u razumijevanju utjecaja AI-ja na ekonomiju i karijere.
Claire MacIntyre, viša potpredsjednica Sam’s Cluba, naglašava da moderna karijerna kultura više ne nagrađuje posjedovanje odgovora, već sposobnost postavljanja briljantnih pitanja, uređivanja informacija i donošenja odluka brzinom platformi poput TikToka.
S njom se slaže i Christina Schelling, direktorica za talente u Verizonu, koja ističe da savršenstvo više nije imperativ. “S umjetnom inteligencijom, ishod je rijetko savršen. U redu je biti u redu s neuspjehom ili pogreškom,” poručila je.
Kiersten Barnet, izvršna direktorica New York Jobs CEO Councila, dodaje da će fleksibilno i kontinuirano učenje postati vještina sama po sebi. Meke vještine poput empatije, znatiželje i agilnosti sada su važnije nego ikad. Mollick ističe da trenutna AI više nalikuje čovjeku nego stroju, pa ljudi koji su dobri u radu s ljudima mogu najbolje iskoristiti ovu tehnologiju za svoj uspjeh.
Dokazi o produktivnosti i opasnosti automatizacije
Studije, uključujući istraživanje s Boston Consulting Group, pokazuju da AI može značajno povećati produktivnost. Međutim, Mollick upozorava da bi kompanije bez mašte mogle vidjeti automatizaciju kao jedini put. “Radnici neće prihvatiti AI ako ne osjete da će im se povećanje produktivnosti vratiti kroz dodatne pogodnosti,” napominje.
Kompanije poput Walmarta i Verizona već bilježe rezultate. U Walmartu je više od 100.000 radnika na prvoj liniji koristilo generativnu AI, dok je Verizon primijenio AI za analizu javno dostupnih podataka o zaposlenicima radi planiranja karijernih putova. Rezultat pilot projekata pokazuje da je stopa odljeva radnika bila manja od 1%.
Savjet za lidere
Mollickov glavni savjet za sve lidere je jednostavan i praktičan:
“Platite 20 dolara mjesečno za Anthropicov Claude, OpenAI GPT ili Googleov Gemini i koristite ga za sve legalne zadatke, najmanje 10 sati sedmično. Čekanje na odgovore ili prepuštanje svega IT odjelu najveće su pogreške koje lideri mogu napraviti. Neka svi ‘rade’, a neki će odmah postati laboratorija i izvor inovacija.”
AI mijenja način rada, ali prilagodba i eksperimentiranje ključni su za uspjeh u modernom poslovnom okruženju.
