Njemačka vlada pod vodstvom demokršćanskog kancelara Friedricha Merza odlučila je ukinuti olakšani proces dobijanja državljanstva, što je izazvalo snažne reakcije javnosti i zabrinutost među strancima koji već žive u zemlji.
Kako prenosi Deutsche Welle, nova vlast je od prvog dana nakon preuzimanja dužnosti u maju najavila drastično ograničavanje nereguliranih migracija kao jedan od glavnih prioriteta.
⚖️ Povratak na starija pravila
Ministar unutrašnjih poslova Alexander Dobrindt preuzeo je inicijativu ne samo u Njemačkoj, već i na nivou Europske unije, s ciljem bržeg protjerivanja onih bez prava na zaštitu.
Međutim, promjene ne pogađaju samo buduće useljenike – već i strance koji već godinama legalno borave u Njemačkoj.
Nova koalicija CDU/CSU i SPD odlučila je ukinuti ubrzani proces stjecanja državljanstva, koji je prethodna vlada kancelara Olafa Scholza donijela samo godinu ranije.
Prema starom zakonu, zahtjev za državljanstvo mogao se podnijeti već nakon pet godina boravka, umjesto dotadašnjih osam.
Cilj je bio privući strane stručnjake i olakšati proces naturalizacije starije generacije gastarbajtera koji nisu mogli dobiti pasoš zbog slabog znanja jezika.
Dobrindt, međutim, tvrdi da je tzv. „turbo-naturalizacija” pogrešan put:
„Njemački pasoš mora stajati na kraju, a ne na početku integracijskog procesa.”
🗣️ Podijeljene reakcije
Reakcije na ovu odluku su oprečne.
Winfried Kluth, predsjednik Savjetodavnog vijeća za integraciju i migraciju, podržava promjenu tvrdeći da se time „ispravlja dojam da se državljanstvo može previše lako steći“.
S druge strane, Herbert Brücker s Instituta za istraživanje tržišta rada upozorava da bi ova odluka mogla odvratiti visoko kvalificirane radnike od dolaska u Njemačku.
📋 Stroži uslovi za dobijanje pasoša
Za ubrzano državljanstvo nakon tri godine boravka, kandidati će morati dokazati posebna postignuća u integraciji – uspjeh u školi, poslu ili volontiranju.
Također, potrebno je samostalno finansirati životne troškove i dokazati viši nivo znanja njemačkog jezika.
Za standardni rok od pet godina, zahtjevi su nešto blaži, ali ostaje obaveza finansijske samostalnosti.
📊 Koliko je ljudi iskoristilo staru mjeru?
Iako je prošle godine zabilježen rekordan broj novih državljana, broj tzv. „turbo-naturalizacija” bio je izuzetno mali.
U nekim pokrajinama zabilježen je tek jednocifren broj, dok je Berlin jedini imao trocifrene rezultate.
Ukupno gledano, manje od jednog posto novih građana steklo je državljanstvo putem ubrzanog procesa.
Istovremeno su se pojavile i sumnje u zloupotrebe dokaza o poznavanju jezika, jer se zahtjev mogao podnijeti online, bez ličnog prisustva.
🇪🇺 Reforma EU sistema azila
Njemačka aktivno sudjeluje i u reformi Zajedničkog europskog sustava azila (GEAS), koji predviđa ujednačene procedure na vanjskim granicama EU-a i mogućnost bržeg vraćanja tražitelja azila u sigurne treće zemlje.
Ove promjene trebale bi stupiti na snagu do juna 2026. godine.
Nova pravila omogućila bi da se migranti deportiraju u zemlje s kojima EU ima potpisane sporazume o azilu, čak i ako je njihova veza s tom zemljom minimalna – poput samog prolaska kroz nju.
⚠️ Kritike organizacija za ljudska prava
Organizacije poput Pro Asyl, Amnesty International i Njemačkog dječjeg fonda upozoravaju da bi reforme mogle dovesti do pritvaranja tražitelja azila, uključujući porodice s djecom.
Takvi centri mogli bi postati svojevrsni zatvoreni kampovi s ograničenom slobodom kretanja, što izaziva ozbiljne humanitarne dileme.
🔍 Zaključak
Njemačka se, prema novoj politici, odlučno vraća restriktivnijem pristupu migracijama.
I dok jedni pozdravljaju povratak „redovnog poretka”, drugi upozoravaju da bi stroža pravila mogla usporiti integraciju i otežati privlačenje kvalificiranih radnika – čime bi Njemačka dugoročno mogla izgubiti ono što najviše traži: stručnost i stabilnu radnu snagu.
