U vremenu kada ekonomska neizvjesnost i inflacija pogađaju gotovo sve slojeve društva, svaka najava povećanja plata i penzija dočekuje se s nadom, ali i dozom skepticizma. Upravo takvu reakciju izazvala je izjava najviših državnih zvaničnika da im je cilj da do 2027. godine prosječna plata u zemlji iznosi 1400 eura, dok bi prosječna penzija dostigla 650 eura.
Na prvi pogled, ovo zvuči kao pozitivna i ohrabrujuća vizija budućnosti. Međutim, ekonomski stručnjaci, analitičari, pa i sami građani postavljaju pitanje: koliko je to zaista realno, a koliko politička retorika bez pokrića?
Trenutna situacija
U većini zemalja regiona, uključujući Srbiju, Crnu Goru, Bosnu i Hercegovinu i Sjevernu Makedoniju, prosječne plate variraju između 700 i 950 eura, dok su penzije uglavnom ispod 400 eura. Inflacija i rast cijena osnovnih životnih namirnica dodatno pogoršavaju svakodnevicu velikog broja građana, posebno penzionera. U takvom kontekstu, najava da će za nepune tri godine plata porasti na 1400 eura djeluje kao ogroman iskorak.
Šta kažu ekonomisti?
Ekonomski stručnjak iz Banjaluke, dr. Vojin Petrović, kaže da je cilj moguće ostvariti, ali pod vrlo specifičnim uslovima.
“Za rast plata potreban je snažan rast privrede, veće strane investicije, bolja fiskalna disciplina i smanjenje sive ekonomije. Ne možemo govoriti o platama koje pariraju Zapadu, a i dalje imati administraciju sa lošim sistemima, korupcijom i malom produktivnošću,” ističe Petrović.
On dodaje da povećanje penzija mora biti zasnovano na realnim izvorima – stabilnim doprinosima, demografskoj održivosti i rastu zaposlenosti, a ne na političkom voluntarizmu.
Reakcije građana
Građani na ovu najavu reaguju podijeljeno. Mlađi ljudi, zaposleni u IT sektoru i internacionalnim kompanijama, već sada imaju plate koje su blizu najavljenog iznosa. Međutim, u državnim institucijama, obrazovanju, zdravstvu i proizvodnji – takve cifre su i dalje nedostižne.
Penzioneri, s druge strane, ističu da im ni sadašnje penzije ne omogućavaju dostojanstven život.
“Lijepo je slušati o 650 eura penzije, ali mi sada jedva preživljavamo s 300. Ako plate budu rasle, a cijene nastavile da divljaju – ni 1000 eura neće vrijediti kao nekad 500,” kaže Mira, penzionerka iz Sarajeva.
Pitanje standarda
Ekonomisti često ističu da sama visina plate nije mjerilo životnog standarda – važnija je kupovna moć, cijene hrane, stanovanja, zdravstva i energenata. Ako cijene rastu brže od plata, građani realno gube, čak i ako primanja na papiru rastu.
Stoga je pitanje – da li se planirani rast plata i penzija zasniva na zdravoj ekonomiji, ili će se opet oslanjati na zaduživanje, inflaciju i kratkoročne političke mjere?
Potrebne reforme
Da bi se ovakvi ciljevi ostvarili, stručnjaci upozoravaju da je neophodno:
-
Povećati domaću proizvodnju i izvoznu konkurentnost.
-
Smanjiti birokratiju i korupciju.
-
Ulagati u obrazovanje i digitalizaciju.
-
Privući i zadržati mlade ljude – kako bi doprinosili sistemu, a ne odlazili iz njega.
Bez ovih promjena, povećanje plata može dovesti do rasta inflacije i dodatnog pritiska na javne finansije, što bi umanjilo efekte svakog povećanja.
Zaključak
Cilj da prosječna plata 2027. godine iznosi 1400 eura, a penzija 650 eura, nesumnjivo je privlačan i zvuči kao svijetla tačka na horizontu za mnoge koji se danas bore s niskim primanjima. Međutim, da bi to bio više od običnog političkog obećanja, potrebno je sprovesti duboke reforme, voditi odgovornu ekonomsku politiku i osigurati realan i održiv rast.
Jer plata od 1400 eura ne znači mnogo – ako za taj novac ne možeš pristojno da živiš.