Obrazovni sistem širom svijeta varira, a različite kulture pristupaju odgoju djece na načine koji se temelje na njihovim vrijednostima, tradicijama i uvjerenjima. No, kada pogledamo obrazovne metode koje se primjenjuju u Danskoj, možemo primijetiti značajnu razliku u odnosu na pristup u mnogim drugim zemljama, uključujući Srbiju. Jedan od aspekata koji roditeljima u Srbiji može izgledati šokantno, čak i kao noćna mora, je pristup koji se prakticira u danskim vrtićima – tamo djeca već od najranijih godina imaju značajnu slobodu, uključujući i radnje koje kod nas često izazivaju zabrinutost.
U Danskoj, djeca već od predškolske dobi imaju ogromnu slobodu u donošenju odluka, pa čak i u vođenju svakodnevnih aktivnosti. U mnogim slučajevima, djeca sama biraju što će jesti, kad će ići na pauzu, pa čak i što žele raditi u određenim trenucima. Ovaj pristup omogućava djeci da razvijaju osjećaj odgovornosti, samostalnosti i donošenja odluka, što doprinosi njihovom samopouzdanju i unutarnjoj motivaciji. Za roditelje u Srbiji, koji su često navikli na strožiji, kontroliraniji pristup, ovakva praksa može izgledati nevjerojatno, čak i šokantno.
Sloboda i odgovornost
U Danskoj, djeca od najranije dobi učestvuju u svim aspektima života, uključujući i odluke o tome što žele učiti, kako žele provesti svoj dan i s kim žele biti. U mnogim vrtićima, djeca su slobodna da se igraju na otvorenom tokom cijelog dana, bez obzira na vremenske uvjete, što im pomaže da se povežu s prirodom i razvijaju fizičke vještine. Ponekad se traži od djece da obavljaju jednostavne zadatke kao što su čišćenje prostora ili pomaganje u pripremi obroka, čime se razvija njihova sposobnost da preuzmu odgovornost za sebe i za svoju okolinu.
Za mnoge roditelje u Srbiji, ovakav pristup može biti nezamisliv. Mnogi roditelji su naviknuti na obrazovni sistem koji nudi jasno definirane smjernice, gdje je nadzor djece često vrlo intenzivan. U Srbiji, roditelji imaju tendenciju da budu više uključeni u odluke svojih mališana, tražeći da im se kaže što je najbolje za njih, a ovakav pristup može izazvati osjećaj nesigurnosti ili straha da djeca neće naučiti odgovornost.
Razvijanje socijalnih vještina
U danskim vrtićima, naglasak se stavlja na socijalne vještine i emocionalni razvoj. Djeca se uče kako da riješe konflikte, kako da dijele, kako da komuniciraju sa svojim vršnjacima i odgajateljima. Učiteljice i učitelji igraju ulogu savjetnika, koji djeci pomažu da se izraze, razumiju svoja osjećanja i razvijaju emocionalnu inteligenciju. Ovaj pristup ima dugoročne koristi, jer djeca koja odrastaju u okruženju koje potiče socijalizaciju i emocionalnu otpornost, postaju odrasli koji su sposobni bolje upravljati svojim osjećajima i odnosima s drugim ljudima.
Međutim, mnogi roditelji u Srbiji imaju tendenciju da djecu podučavaju strogim pravilima ponašanja, s naglaskom na disciplinu i postignuće. U mnogim obiteljima, postoji snažan pritisak da djeca budu uspješna u školi i u društvu, što može ograničiti njihovu sposobnost da se izraze ili da razviju emocionalnu otpornost na način na koji to rade djeca u Danskoj. U Srbiji, roditelji se često usmjereni na akademski uspjeh i vanjski pokazatelji napretka, dok u Danskoj obrazovni sustav daje veću slobodu u razvijanju socijalnih vještina i unutarnje sreće.
Manjak stresa
Jedan od ključnih faktora koji doprinosi sreći i sposobnostima djece u Danskoj je manjak stresa. U mnogim danskim vrtićima, djeca se podučavaju kako da uživaju u procesu učenja, a ne samo u rezultatima. Vježbe i aktivnosti su dizajnirane tako da djeca imaju slobodu da se izraze kreativno, bez stresa da moraju postići određene ciljeve. Ovakav pristup smanjuje pritisak koji djeca osjećaju i omogućava im da razvijaju vlastite interese i talente u vlastitom ritmu.
S druge strane, roditelji u Srbiji često postavljaju visoke standarde za svoju djecu, usmjeravajući ih prema akademskim uspjesima i vanjskim postignućima, što može dovesti do povećanja stresa. Djeca mogu osjećati pritisak da zadovolje očekivanja svojih roditelja i društva, što može negativno utjecati na njihov duševni mir i opću sreću.
Kultura samostalnosti
Jedan od ključnih faktora koji čini djecu u Danskoj sposobnijima i srećnijima jest njihova kultura samostalnosti. Djeca se uče da vjeruju u svoje sposobnosti, da se suočavaju s izazovima i da preuzmu odgovornost za svoje odluke. Ovaj pristup omogućava djeci da razvijaju visoko samopouzdanje i unutrašnju motivaciju koja ih pokreće tijekom života.
Roditelji u Srbiji često smatraju da je njihova odgovornost da upravljaju svim aspektima života svojih mališana, što može ograničiti djecu u razvoju samostalnosti. Djeca koja nemaju priliku da donose vlastite odluke i da uče iz svojih grešaka možda neće razviti potrebne vještine za suočavanje sa životnim izazovima, što može imati dugoročne posljedice po njihov emocionalni razvoj.
Zaključak
Dok se danski pristup odgoju djece temelji na slobodi, odgovornosti, socijalnim vještinama i emocionalnoj otpornosti, roditelji u Srbiji često suočavaju s izazovima povezanim s kontroliranim i discipliniranim odgojem. Ovaj kontrast u pristupima može biti izvor nesuglasica i stresa među roditeljima, jer su uvjerenja o tome što je najbolje za djecu duboko ukorijenjena u različitim kulturnim normama.
Međutim, ono što je očigledno iz danskog modela jest da djeca koja odrastaju u okruženju koje potiče slobodu, kreativnost i odgovornost, razvijaju sposobnosti koje im pomažu da postanu srećni, sposobni i emocionalno stabilni odrasli. Možda bi bilo korisno da roditelji u Srbiji razmotre ove pozitivne aspekte i pokušaju ugraditi dijelove danskog pristupa, kako bi svojoj djeci omogućili da odrastu u samostalne i srećne osobe.