Drevni narodi su imali snažnu povezanost s prirodom i vjerovali su da drveće nosi posebnu energiju – bilo blagotvornu, bilo pogubnu. Stari Sloveni su posebnu pažnju pridavali biljkama i drveću u svom okruženju, smatrajući ih moćnim simbolima života, smrti i sudbine. Neka stabla su poštovali i smatrali svetima, dok su se drugih bojali i držali ih lošim znakom. Jedno od takvih stabala nosilo je posebno zlokobno značenje – vjerovalo se da donosi bolest, nesreću i smrt onima koji ga imaju blizu kuće.
KOJE DRVO NOSI NAJVEĆU NESREĆU?
Prema staroslavenskim vjerovanjima, drvo koje se smatralo najgorim mogućim znamenjem bio je bazga (zova). Iako je danas poznata po svojim ljekovitim svojstvima, u prošlosti su je smatrali drvetom smrti. Sloveni su vjerovali da duše umrlih borave u njenim granama i da je svako ko posječe bazgu osuđen na nesreću. Smatralo se da ako bazga raste pored kuće, porodica koja tu živi može očekivati bolest i smrt svojih članova.
Još jedno drvo koje je izazivalo strah bio je jasen, za koji su Sloveni vjerovali da povezuje svijet živih i mrtvih. Mislilo se da jasen često “privlači” duše pokojnika i otvara portal između svjetova, pa ga nisu željeli u blizini kuća, naročito ako su u porodici već imali bolesne ili starije članove.
ZAŠTO SE LJUDI PLAŠILI OVOG DRVEĆA?
Vjerovanja o zloj energiji određenih stabala nisu bila bez razloga. Bazga, na primjer, sadrži otrovne spojeve u svom sirovom obliku, a neki su vjerovali da isparavanja njenog drveta mogu uzrokovati zdravstvene tegobe. Osim toga, kada bi neko umro u kući pored koje je rasla bazga, to bi se smatralo dokazom da drvo zaista donosi nesreću.
Jasen, s druge strane, bio je povezan sa staroslavenskim bogovima i duhovima predaka. Smatralo se da stabla jasena služe kao “čuvari” svjetova, pa bi njegovo prisustvo blizu doma moglo značiti da su duhovi iz podzemlja blizu i da dolaze po neku dušu.
KAKO SE ŠTITITI OD NESREĆE?
Ako bi neko primijetio da im u dvorištu raste bazga ili jasen, postojali su određeni rituali kojima su se pokušavali zaštititi. Prvi korak bio je da se drvo nikada ne sječe bez odgovarajućeg obreda. Smatralo se da, ako ga posiječete bez poštovanja, možete navući bijes duhova.
Ljudi bi često izgovarali molitve ili ostavljali simbolične darove pored stabla kako bi umirili duhove. Također, vjerovalo se da se loša energija može neutralizirati ako se u dvorište posadi hrast, koji je bio simbol snage i zaštite.
ŠTA KAŽE NARODNA MUDROST DANAS?
Iako su danas ova vjerovanja uglavnom dio narodnog folklora, mnogi stariji ljudi i dalje izbjegavaju sadnju bazge pored kuće. S druge strane, moderna nauka potvrđuje da određene biljke mogu imati uticaj na zdravlje – bilo kroz isparavanja, alergene ili hemijske spojeve koje sadrže.
Bez obzira vjerujemo li u stare priče ili ne, jedno je sigurno – naši preci su bili duboko povezani s prirodom i vjerovali su da svaka biljka nosi svoju poruku. A vi? Da li biste posadili bazgu u svom dvorištu?