U sjeni već gotovo decenijskog sukoba u Ukrajini, nova kriza počinje da tinja na istoku Evrope, prijeteći da se pretvori u još jedan žarišni konflikt koji bi mogao imati dalekosežne posljedice po globalnu stabilnost. Još jedan region, s problematičnim statusom i dubokim etničkim podjelama, zatražio je pomoć od Rusije – poziv koji mnogima zvuči poznato i opasno slično početku ukrajinske tragedije.
Radi se o regionu Gagauzije, autonomnoj oblasti u južnom dijelu Moldavije, gdje živi turski etnički narod koji tradicionalno govori ruski jezik i ima jake kulturne i političke veze s Moskvom. U posljednjim sedmicama, politička elita Gagauzije počela je javno kritikovati prozapadne vlasti Moldavije, nazivajući ih “nelegitimnim” i optužujući za gaženje prava manjina. Službeni zahtjev za “bezbjednosnu i političku podršku” upućen je ruskim vlastima prošle sedmice – što je u Kijevu, ali i u Briselu i Vašingtonu, odjeknulo kao zvono za uzbunu.
Paralela s Ukrajinom
Stručnjaci za geopolitiku upozoravaju da se scenarij opasno poklapa s onim što se dogodilo u Donbasu i Krimu 2014. godine. Tada su proruske snage, uz neskriveno učešće Moskve, zauzele ključne teritorije pod izgovorom zaštite ruskog stanovništva. Danas, gotovo identična retorika koristi se i u Gagauziji. Lokalni lideri govore o „historijskoj odgovornosti Rusije“ da zaštiti pravoslavni narod i „spriječi progon“.
Politički analitičar iz Beča, dr. Andrej Mirković, ističe:
“Ako pogledate izjave lidera Gagauzije i uporedite ih s govorima iz Donjecka iz 2014, sličnosti su frapantne. Dodamo li tome ekonomske probleme Moldavije, pritiske sa Zapada i agresivnu rusku diplomatiju – dobijamo recept za novi sukob.”
Rusija oprezna, ali spremna?
Za sada, Kremlj nije dao eksplicitan odgovor, ali retorika iz Moskve jasno nagovještava da se situacija pomno prati. Portparolka ruskog Ministarstva vanjskih poslova izjavila je da “Rusija neće ostati nijema na patnju svog naroda, gdje god da se nalazi”. Ova rečenica, mnogima poznata iz ranijih ruskih intervencija, tumači se kao signal spremnosti da se djeluje – makar i indirektno, kroz “mirotvorne” misije, medijsku propagandu i obavještajnu infiltraciju.
Zapadni odgovor
Moldavija je već godinama na kursu približavanja Evropskoj uniji, što je posebno iritiralo Moskvu. Nakon invazije na Ukrajinu, Zapad je uložio dodatne napore da stabilizuje Moldaviju, nudeći joj ekonomske pakete, podršku reformama i čak razgovore o mogućem budućem članstvu u EU. Novi pokušaji destabilizacije putem Gagauzije mogli bi biti odgovor Kremlja na takvo “otimanje” još jedne postsovjetske države.
Evropska unija i NATO odmah su reagovali. Zabrinutost je izražena na najvišem nivou, a nekoliko zvaničnika već je pozvalo na dodatno prisustvo međunarodnih posmatrača u Moldaviji. “Ne smijemo dozvoliti ponavljanje ukrajinskog scenarija,” poručila je Ursula von der Leyen.
Narod između interesa
Dok se veliki igrači nadgornjavaju, narod Gagauzije nalazi se između dvije vatre. Mnogi mještani izražavaju nesigurnost, strah i umor od konstantne neizvjesnosti. Iako među njima postoji simpatija prema Rusiji, isto tako postoji i želja za mirom i stabilnošću.
“Ne treba nam rat. Želimo posao, mir i da naša djeca ostanu ovdje, a ne da bježe u inostranstvo,” kaže jedna učiteljica iz Komrata, glavnog grada Gagauzije.
Zaključak
Iako se situacija još nije otvoreno pretvorila u oružani sukob, svi elementi za to su već na stolu. Ukrajinski scenarij služi kao upozorenje – kako može početi polako, retorički, politički, a završiti u rovovima, izbjeglištvu i ruševinama. Šta god da se desi u narednim mjesecima, jedno je jasno: nova kriza na istoku Evrope mogla bi postati sljedeće veliko pitanje svjetske sigurnosti.