Invazivne smrdibube haraju voćnjacima i plastenicima: Evo kako da ih prepoznate i zaštitite usjeve

Tihe ubice voćnjaka: invazivne smrdibube sve prisutnije u BiH i regionu

U posljednjih desetak godina, poljoprivrednici širom Bosne i Hercegovine, ali i cijelog Balkana, suočavaju se s ozbiljnim problemom – sve većom najezdom smrdibuba, tačnije invazivnih stjenica. 🐞

Ove štetočine, koje su ranije bile gotovo bezopasne i rijetko primjetne, sada postaju noćna mora za voćare i povrtare. Oštećeni plodovi, smanjeni prinosi, niža tržišna vrijednost i veći troškovi zaštite samo su neki od izazova koje donose sa sobom. No, da li se i dalje radi o onim “starim” smrdibubama koje smo sretali kao djeca? Ne. Današnje smrdibube dolaze iz dalekih krajeva i donose novu prijetnju.


🌍 Strane vrste mijenjaju pravila igre

Ključna razlika je u porijeklu i agresivnosti današnjih smrdibuba. Naime, dok su domaće vrste stjenica uglavnom bile bezopasne i povremeno se pojavljivale na biljkama iz prirode, invazivne vrste koje su stigle iz tropskih i suptropskih krajeva potpuno su promijenile situaciju.

Ove nove stjenice su:

  • izuzetno prilagodljive,

  • nemaju prirodnih neprijatelja u našim krajevima,

  • brzo se razmnožavaju,

  • i prave velike ekonomske štete na gajenim kulturama.


🟢 Zelena smrdibuba (Nezara viridula)

Jedna od najrasprostranjenijih i najprepoznatljivijih je zelena smrdibuba, koja potiče iz toplijih krajeva. U Evropi je prvi put zabilježena još sredinom 20. vijeka, ali je tek nakon 2008. godine masovno ušla u područje Balkana, gdje je postala ozbiljna prijetnja.

🧪 Ova vrsta najčešće napada:

  • paradajz, papriku, pasulj

  • kukuruz i mnoge voćne vrste

Prisutnost ove stjenice se lako primijeti – plodovi postaju deformisani, sa tamnim flekama, a tkivo ispod kore omekšava i trune. Često cijeli plod biva neupotrebljiv za prodaju ili konzumaciju.


🟤 Braon mramorasta stjenica (Halyomorpha halys)

Još opasnija je braon mramorasta stjenica, porijeklom iz istočne Azije. Prvi put je otkrivena u Švajcarskoj 2004. godine, a već 2011. stigla je do Srbije, odakle se nastavila širiti po cijelom regionu.

🔬 Ova vrsta je posebno opasna jer napada više od 300 različitih biljaka, među kojima su:

  • jabuke, kruške, trešnje i breskve

  • paradajz, boranija, paprika

  • kukuruz, soja, pa čak i ukrasne biljke

Karakteristično za ovu smrdibubu je da zimi ulazi u kuće, šupe i podrume – često u velikom broju. Tokom proljeća i ljeta, izlazi i pravi pravu invaziju na poljoprivredne kulture.


❓Zašto se sve ovo dešava baš sada?

Poljoprivrednici se s pravom pitaju: Zašto ranije nismo imali ovakav problem sa smrdibubama?

Odgovor se krije u nekoliko faktora:

  1. Domaće vrste su bile manje agresivne i nisu napadale gajene kulture u značajnoj mjeri.

  2. Invazivne vrste su bez prirodnih neprijatelja i lako osvajaju nova područja.

  3. Klimatske promjene, posebno blaže zime, omogućavaju ovim štetočinama da prežive i šire se iz godine u godinu.

  4. Globalna trgovina i transport robe omogućavaju slučajni unos stranih insekata u nova područja.

Rezultat? 📉 Smanjeni prinosi, estetski i nutritivno oštećeni plodovi, veći troškovi zaštite i frustrirani proizvođači.


🛡️ Kako se zaštititi od najezde smrdibuba?

Iako trenutno ne postoji univerzalno rješenje, postoje određene metode koje mogu pomoći u smanjenju broja ovih štetnih insekata.

🔹 1. Zaštitne mreže i fizičke barijere
U plastenicima i manjim voćnjacima, mreže mogu spriječiti ulazak stjenica. Idealne su za visokovrijedne kulture poput paradajza ili paprike.

🔹 2. Feromonske klopke
Koriste se za praćenje broja stjenica i djelimično za njihovo smanjenje. Na tržištu postoje specijalne zamke koje privlače smrdibube, pa se mogu koristiti i preventivno.

🔹 3. Biološka kontrola


U toku su brojna istraživanja o prirodnim predatorima, poput parazitskih osa (Trissolcus spp.) koje uništavaju jaja ovih štetočina.

🔹 4. Redovno praćenje i uklanjanje
Praćenje biljaka, čišćenje korova i uklanjanje biljnih ostataka smanjuju mogućnost razmnožavanja i skrivanja stjenica.

🔹 5. Hemijska zaštita – uz oprez
U ekstremnim slučajevima mogu se koristiti registrovani insekticidi, ali s obzirom na otpornost stjenica i štetnost za korisne insekte, ovo treba biti krajnja mjera i uz konsultaciju sa stručnjacima.


🌿 Prevencija i svijest su ključ

Ne treba zaboraviti da se smrdibube ne zadržavaju samo na jednoj parceli – šire se brzo i lako, pa je potrebna kolektivna svijest i saradnja među proizvođačima. Edukacija, pravovremeno reagovanje i kombinovanje metoda zaštite daju najbolje rezultate.

U vremenu kada klimatske promjene i globalizacija mijenjaju i svijet insekata, poljoprivrednici se moraju stalno prilagođavati i učiti kako bi sačuvali trud, plodove i zaradu.


📣 Ako primjećujete štetu od smrdibuba na svom imanju, reagujte odmah! Prvi korak je prepoznavanje vrste, a zatim kombinacija prirodnih i tehničkih mjera zaštite koje mogu spriječiti veće gubitke.