Isaac Newton, jedan od najvećih naučnika svih vremena, ostavio je neizbrisiv trag u svijetu fizike, matematike i astronomije. Ipak, malo je poznato da se bavio i biblijskim proročanstvima te pokušavao odgonetnuti datum kraja svijeta. Prema njegovim rukopisima, Newton je vjerovao da će kraj svijeta nastupiti 2060. godine. Da li je to samo mit, ili postoji realna mogućnost da smo blizu apokalipse?
Newtonova predviđanja i izvor njegovih izračuna
Newton nije bio samo briljantan naučnik, već i duboko religiozan čovjek. Proučavao je Bibliju i pokušavao pronaći skrivene kodove u njenim tekstovima. Njegova predviđanja o kraju svijeta zasnivala su se na tumačenju Knjige proroka Danila iz Starog zavjeta. U svojim zapisima tvrdio je da je došao do broja 2060. na osnovu računanja vremenskih perioda navedenih u Bibliji.
Prema njegovim riječima, kraj svijeta ne znači doslovno uništenje planete, već kraj jedne ere i početak nove, Božje vladavine. Smatrao je da će doći do velikih promjena u ljudskom društvu, ali nije tvrdio da će Zemlja nestati u potpunosti.
Šta nauka kaže o mogućnosti kraja svijeta?
Danas se ne oslanjamo na biblijska proročanstva kada govorimo o potencijalnim katastrofama, već na naučne činjenice. Stručnjaci su identifikovali nekoliko mogućih scenarija koji bi mogli ugroziti život na Zemlji:
Asteroidni udar – Iako su šanse male, veliki asteroid mogao bi izazvati katastrofalne posljedice. Naučnici prate potencijalno opasne asteroide i razvijaju tehnologije za njihovo skretanje.
Klimatske promjene – Globalno zagrijavanje donosi sve ekstremnije vremenske uslove, podizanje nivoa mora i uništavanje ekosistema. Ako se ne preduzmu drastične mjere, život na Zemlji mogao bi postati znatno teži.
Nuklearni rat – Geopolitičke tenzije i porast nuklearnih arsenala povećavaju rizik od konflikta koji bi mogao uništiti veliki dio čovječanstva.
Pandemije – Već smo vidjeli koliko jedan virus može promijeniti svijet. Novi, smrtonosniji virusi mogli bi izazvati globalne krize.
Supervulkan – Erupcija supervulkana, poput onog u Yellowstonu, mogla bi izazvati dugotrajnu “vulkansku zimu”, smanjiti temperaturu na planeti i uništiti poljoprivredne resurse.
Da li bi Newton mogao biti u pravu?
Iako je Newton bio briljantan naučnik, njegova predviđanja kraja svijeta više su bazirana na religiji nego na nauci. Datum 2060. godine ne proizilazi iz fizičkih zakona, već iz njegovih tumačenja svetih spisa.
Ipak, ne možemo zanemariti činjenicu da se čovječanstvo suočava s ozbiljnim prijetnjama. Ako ne promijenimo način na koji koristimo prirodne resurse, ako ne usporimo klimatske promjene i ako ne pronađemo način za mirno rješavanje sukoba, može se dogoditi da se određeni aspekti Newtonovog proročanstva ipak ostvare – ne zbog Božje kazne, već zbog posljedica ljudskih postupaka.
Zaključak
Isaac Newton ostavio je ne samo zakone fizike, već i intrigantna predviđanja o budućnosti. Iako nauka ne podržava njegovo tumačenje kraja svijeta 2060. godine, činjenica je da svijet kakav poznajemo prolazi kroz ozbiljne promjene. Da li će one dovesti do propasti civilizacije ili do prilike za novi početak – zavisi od nas. Newton možda nije bio prorok, ali njegova upozorenja o velikim promjenama i potrebi za razumijevanjem svijeta i dalje odjekuju i danas.