Uređenje povrtnjaka ne bi trebalo biti nasumično niti se svoditi na princip „posadi pa čekaj“. Pametna organizacija biljaka i njihovo kombiniranje može napraviti ogromnu razliku u količini i kvaliteti uroda. Jedan od najučinkovitijih prirodnih pristupa vrtlarstvu je mješovita sadnja, odnosno uzgoj različitih kultura na istoj gredici ili u neposrednoj blizini.
Ovakav način uzgoja oponaša prirodne biljne zajednice, u kojima biljke rijetko rastu same. Umjesto toga, one se međusobno nadopunjuju, štite i pomažu u rastu, što rezultira zdravijim tlom, snažnijim biljkama i manjom pojavom štetnika.
Zašto je mješovita sadnja toliko važna?
U prirodnim ekosustavima biljke funkcioniraju kao cjelina. Nadzemni dijelovi biljaka stvaraju hlad i smanjuju isparavanje vlage iz tla, dok se korijenov sustav različitih biljaka širi na različitim dubinama, čime se hranjive tvari učinkovitije iskorištavaju.
Mješovite kulture donose brojne prednosti:
-
smanjuju pojavu štetnika i bolesti
-
poboljšavaju strukturu i plodnost tla
-
omogućuju bolju iskoristivost prostora, osobito u manjim vrtovima
-
povećavaju otpornost biljaka na stres i vremenske uvjete
Kombiniranjem biljaka s različitim potrebama i osobinama, vrt postaje stabilniji i otporniji, bez potrebe za pretjeranom upotrebom kemijskih sredstava.
Kako pravilno kombinirati biljke u povrtnjaku
Prilikom planiranja važno je obratiti pažnju na:
-
dubinu korijena
-
potrebe za svjetlom i vodom
-
osjetljivost na štetnike
-
međusobnu kompatibilnost biljaka
U nastavku donosimo provjerene primjere dobrih i loših susjedskih kombinacija.
Primjeri uspješnih susjedskih kombinacija
Luk
Luk se izvrsno slaže s mrkvom jer međusobno odbijaju lukovu i mrkvinu muhu. Sadnja kamilice u blizini luka dodatno poboljšava njegov miris i okus.
Cvekla
Cvekla je vrlo prilagodljiva kultura. Dobro uspijeva uz:
-
luk
-
bosiljak
-
grah
-
salatu
-
kupusnjače
-
rajčicu
Sadnja uz luk pomaže u smanjenju korova i napada kukaca.
Patlidžan
Kako bi se patlidžan zaštitio od štetnika, preporučuje se sadnja amaranta ili graha u njegovoj blizini, jer ove biljke odvraćaju neželjene insekte.
Rajčica
Rajčica ima mnogo dobrih susjeda. Bosiljak je jedan od najboljih jer odbija bijelu mušicu i potiče snažniji rast biljke.
Dobri susjedi rajčice su i:
-
salata
-
češnjak
-
mrkva
-
luk
-
celer
-
cikla
Loše kombinacije uključuju krumpir i komorač, koje treba držati podalje od rajčice.
Blitva
Blitva se odlično slaže s:
-
mrkvom
-
niskim grahom
-
radičem
-
rotkvom
-
kupusnjačama
Češnjak
Češnjak je prirodni saveznik u vrtu. Odbija lisne uši, štiti voćke od moljaca i smanjuje pojavu grinja kod rajčice.
Ne preporučuje se sadnja češnjaka uz:
-
grah
-
grašak
-
kupusnjače
Brokula
Brokula voli društvo biljaka koje odbijaju štetnike, poput:
-
kopra
-
metvice
-
jagoda
Grah
Grah ima posebnu ulogu jer veže dušik iz zraka i obogaćuje tlo. Dobro raste uz:
-
kukuruz
-
krumpir
-
celer
Ako se sadi uz petunije ili čubar, manje je podložan napadu štetnika.
Grašak
Grašak se dobro slaže sa:
-
salatom
-
mrkvom
-
kupusnjačama
-
tikvicama
-
rotkvicama
Loši susjedi su luk, češnjak, rajčica i krumpir. Sadnja uz kukuruz može poticati rast kukuruza.
Jabuka
Sadnja vlasca ispod jabuke smanjuje rizik od krastavosti, dok pelin odbija uši. Djetelina obogaćuje tlo dušikom i priprema ga za buduće kulture.
Krastavac
Krastavac voli društvo:
-
luka
-
češnjaka
-
kopra
-
graha
-
kupusnjača
Ne slaže se s krumpirom, rajčicom i rotkvom.
Krumpir
Krumpir najbolje uspijeva uz:
-
hren
-
niski grah
-
špinat
-
metvicu
-
kadificu
Zaključak – vrt u skladu s prirodom
Mješovita sadnja je jednostavan, ali iznimno učinkovit način da povećate urod, poboljšate kvalitetu povrća i smanjite potrebu za pesticidima. Kombiniranjem povrća, začinskog bilja i cvijeća stvarate uravnotežen i zdrav vrtni ekosustav.
Uz malo planiranja, redovito zalijevanje i poštivanje kompatibilnosti biljaka, svaka gredica može dati maksimum. Rezultat je vrt koji je plodniji, otporniji i vizualno ljepši, ali i dugoročno zdrav za tlo i biljke.
