U vijesti koja je poput udara munje odjeknula u javnosti, njemački industrijski div, koji je decenijama važio za simbol stabilnosti, kvaliteta i tehnološkog napretka, najavio je zatvaranje jedne od svojih ključnih fabrika. Riječ je o kompaniji koja postoji preko 130 godina i koja je sinonim za inženjersku preciznost, inovaciju i snagu evropske industrije. Ova odluka dolazi u trenutku kada se evropsko tržište suočava s najdubljom ekonomskom krizom u posljednjih nekoliko decenija.
Fabrika koja će biti zatvorena nalazi se u zapadnoj Njemačkoj, a zapošljava više od 4.000 radnika. Uprava kompanije saopštila je kako se proizvodni pogon više ne može održavati zbog “dramatičnog pada potražnje, rasta cijena energenata i sirovina, te opće destabilizacije tržišta”, izazvane kako globalnim sukobima, tako i unutrašnjim ekonomskim pritiscima u EU.
Radnici u šoku, sindikati na nogama
Najava zatvaranja fabrike izazvala je talas nezadovoljstva i straha među radnicima, ali i u široj javnosti. Sindikati su odmah reagovali, optužujući menadžment za loše upravljanje i nedostatak dugoročne strategije. U mnogim gradovima planirani su protesti, a očekuje se da će uslijediti i štrajkovi u drugim pogonima ove kompanije.
“Ne mogu da vjerujem da nas ovako ostavljaju”, kaže jedan od radnika koji je više od 20 godina proveo u toj fabrici. “Dali smo život ovoj firmi, a sada nas izbacuju kao potrošene dijelove.”
Duboka industrijska kriza
Ova situacija je ogledalo šire krize koja potresa evropsku industriju. Tradicionalne proizvodne grane, uključujući automobilsku, metalnu i hemijsku industriju, suočavaju se s naglim promjenama u potrošačkom ponašanju, pritiscima zbog zelene tranzicije i velikim ulaganjima u digitalizaciju – koja ne dolaze uvijek uz jasne finansijske koristi.
Njemačka, kao industrijsko srce Evrope, sada osjeća posljedice godina oslanjanja na izvoz, naročito prema Kini i Rusiji, kao i dugoročne zavisnosti od fosilnih goriva. Prekid energetskih tokova, inflacija i nesigurnost na tržištu kapitala doveli su do krize likvidnosti i pada konkurentnosti.
Političke implikacije
Vlada Njemačke se našla pod pritiskom da reaguje. Ministar ekonomije je najavio “paket hitne pomoći za pogođene regije”, uključujući subvencije, prekvalifikaciju radnika i olakšice za nove investitore. Ipak, mnogi analitičari smatraju da su ti koraci zakašnjeli i da će biti potrebna temeljna reforma industrijske politike.
“Njemačka industrija više ne može da računa na stare modele rasta”, kaže ekonomski stručnjak dr. Tobias Krüger. “Ako se ne prilagodimo, zatvaranje ove fabrike neće biti izuzetak, nego početak domino-efekta.”
Šira evropska slika
I dok se Njemačka bori s posljedicama ove odluke, ostatak Evrope s pažnjom prati događanja. Mnogi strahuju da bi kolaps velikih proizvođača mogao imati lančane efekte i na druge zemlje članice EU, posebno one čije su ekonomije tijesno povezane s njemačkom industrijom. Autoindustrija, proizvođači alata i mašina, kao i logistički lanci već sada bilježe pad narudžbi i rast troškova.
Šta dalje?
U ovom trenutku, budućnost radnika ove fabrike, ali i njemačke industrije u cjelini, izgleda neizvjesno. Stručnjaci upozoravaju da će biti potrebna kombinacija državne intervencije, inovacija i bolnog restrukturiranja kako bi se izbjegla dublja recesija.
Za sada, međutim, ostaje gorak osjećaj u javnosti da je zatvaranje fabrike simbol kraja jedne ere – ere kada je “Made in Germany” značilo stabilnost, pouzdanost i sigurnu budućnost. Sada, u vremenu velikih promjena, i ta slika polako blijedi.