Može li snažan potres pokrenuti erupcije duž cijelog Vatrenog prstena? Naučnici objašnjavaju

Nedavni potres magnitude 8,8 koji je pogodio Rusiju šokirao je svijet ne samo svojom snagom, nego i mogućim posljedicama. Osim tsunamija koji je zahvatio Japan, Havaje i zapadnu obalu SAD-a, geolozi sada raspravljaju o još jednoj zabrinjavajućoj mogućnosti – pojačanoj vulkanskoj aktivnosti duž čuvenog Vatrenog prstena.

🔥 Šta je Vatreni prsten?

Vatreni prsten je 40.000 kilometara dug lanac vulkana koji okružuje Tihi ocean. Ovaj pojas sadrži više od 425 aktivnih vulkana, što čini čak 75% svih aktivnih vulkanskih lokacija na Zemlji. Među njima su i neki od najpoznatijih i najopasnijih – Mount St. Helens, Fuji i Krakatoa.

Profesor Valentin Troll, vulkanolog sa Sveučilišta Upsala, upozorava:

“U malo vjerojatnom scenariju, mogli bismo svjedočiti vulkanskoj zimi koja bi trajala nekoliko godina nakon erupcija.”

🌍 Potres u Rusiji – seizmička opasnost s globalnim odjekom

Prema podacima Američkog geološkog zavoda (USGS), potres magnitude 8,8 pogodio je područje oko 137 kilometara istočno-jugoistočno od Kamčatke. Riječ je o šestom najsnažnijem potresu u povijesti mjerenja.

Nedugo nakon potresa, eruptirao je vulkan Ključevskaja Sopka – jedan od najviših aktivnih vulkana na svijetu (4.694 m). Izbacivao je pepeo, lavu i otrovne plinove niz svoje zapadne padine. Dr. Morgan Jones sa Sveučilišta Umeå smatra da je deformacija tla uzrokovana potresom mogla destabilizirati magmatsku komoru ovog ionako aktivnog vulkana.

🔬 Kako potresi mogu potaknuti erupcije?

Veza između potresa i vulkanskih erupcija još uvijek nije potpuno razjašnjena, no geolozi znaju nekoliko ključnih mehanizama:

• Otvaranje novih pukotina kroz koje magma može izaći.

• Destabilizacija mjehurića plina u magmatskoj komori, što povećava pritisak.

• Seizmički valovi koji putuju stotinama kilometara i “tresu” vulkane na rubu erupcije.

Profesor Troll objašnjava da potresi mogu biti okidač samo ako je vulkan već u visokom stupnju aktivnosti.

🌪 Potencijalne posljedice masovne erupcije

U slučaju hipotetske istovremene erupcije Vatrenog prstena posljedice bi bile katastrofalne:

• Lokalno: piroklastični tokovi, odroni stijena, lavine, toksični plinovi.

• Globalno: ogromne količine sumpora i prašine u atmosferi koje bi blokirale sunčevu svjetlost, uzrokujući pad globalne temperature i višegodišnje neuspjehe usjeva.

Povijest nas podsjeća na erupciju Tambore 1815. godine, nakon koje je nastupila “godina bez ljeta” – temperatura na sjevernoj hemisferi pala je za 0,5°C.

Profesor Troll procjenjuje:

“U slučaju erupcije cijelog Vatrenog prstena, pad prosječne temperature mogao bi biti i do 1°C, a posljedice bi trajale od dvije do pet godina.”

🛑 Zašto se ipak ne trebamo bojati globalne erupcije?

Dr. Jonathan Paul s Royal Holloway Sveučilišta u Londonu umiruje javnost:

“Čak i u nevjerojatnom scenariju, pepeo iz erupcija ne bi izazvao globalnu zimu.”

Podsjeća da je udar meteorita koji je izbrisao dinosaure oslobodio bilijune puta više energije nego što bi to mogao Vatreni prsten.

Profesorica Lisa McNeil iz Southampton-a dodaje da potresi slične magnitude događaju svakih 10-ak godina, a rijetko imaju značajan utjecaj na udaljene vulkane. Većina vulkana zahtijeva dugogodišnje nakupljanje pritiska prije erupcije, pa ih ni snažan potres ne može “momentano zapaliti”.

📌 Zaključak stručnjaka

Vulkan Ključevskaja Sopka je već bio aktivan mjesecima prije potresa, što znači da je erupcija bila očekivana. Potres je možda bio okidač, ali ne i glavni uzrok.

Iako dramatičan, scenarij istovremene erupcije svih vulkana Vatrenog prstena znanstvenici smatraju gotovo nemogućim. Ipak, ovaj događaj podsjeća koliko su prirodne sile nepredvidive i koliko je važno pratiti seizmičku i vulkansku aktivnost.