Otkrijte Tajne “Palata” u Mačvanskom Pričinoviću: Najbogatijem Romskom Selu u Srbiji

Mačvanski Pričinović, mirno selo u opštini Šabac, često svojom arhitekturom zbuni prolaznike. Nije u pitanju običan prizor – ovdje se nalaze raskošne vile koje bi lako mogle da se opišu kao palati, pa čak i dvorci. Sa eksterijerima od mermera, bazenima okruženim kovanim ogradama i detaljima boje zlata, salonima i spavaćim sobama urađenim “po mjeri”, ovo selo postalo je simbol izvanrednog ekonomskog uspjeha. No, ispod vrha ove pojave krije se složena i intrigantna priča koja istovremeno izaziva divljenje, pitanja i pomalo kontroverze.


1. Uvod u Mačvanski Pričinović

Smješten između zelenih polja i gustih šuma, Mačvanski Pričinović na prvi pogled djeluje mirno, gotovo idilično. Ipak, ono što posjetioci prvo uočavaju nisu djeca kako trče po ulicama, niti traktori kako žure svojim putem – već masivne kuće koje se izmjenjuju jedna za drugom. U tom pejzažu, bazeni i statue lavova zajedno stvaraju utisak nečeg prebogatog. No, kad pogledate bliže, vidjećete da su ulice gotovo puste, a iza kapija vlada tišina i diskrecija.

🔑 Glavni “karakteristike” sela:

  • Mermerne fasade i kovane ograde – svaki dom odiše luksuzom.

  • Bazen i video-nadzor u dvorištima – visok nivo privatnosti.

  • Skupi ukrasi i statue – sa zlatnim detaljima i motivima lavova.

  • Minimalna društvena aktivnost na ulicama – misteriozna odsutnost života na otvorenom.

Iako ovaj sadržaj djeluje poput postavke filmskog seta o bogatstvu i ekscesu, ovo je svakodnevni život mnogih porodica čiji su domovi upravo tako ukrašeni. Strani mediji i domaći novinari počeli su da pišu o “najbogatijem romskom naselju u Srbiji” – i to ne bez razloga.


2. Unutrašnji luksuz iza visokih kapija

Uroš Božić, novinar i voditelj, imao je priliku da zaviri u unutrašnjost nekoliko kuća tokom svoje posjete Mačvanskom Pričinoviću. Njegovo izlaganje otkriva fascinantnu mješavinu raskoša, diskrecije i tradicije.

🏠 Porodična kuća Marković

  • Prekrivači za namještaj – plakali su zlatom presvučene stolice, sklonjene da se očuvaju od prašine.

  • Mermer i zlato – čitav enterijer oslikan je bogatim tonovima i sjajnim površinama.

  • Minimalna prisutnost ukućana – domaćini rijetko borave u kući, ali održavaju visoke standarde kroz angažman profesionalnog osoblja za čišćenje i sigurnost.

Ovaj stil života ostavlja kontradiktorne utiske: s jedne strane, impresivna posvećenost luksuzu, a s druge, pitanje smjera takvog načina života. Da li je to slavlje uspjeha ili sklonište za ekstravaganciju?


3. Neobični kontrasti: Obrazovanje naspram zablista(log luksuza)

Jedan od lokalnih mještana, u razgovoru sa Urošem Božićem, otvorio je dušu:

“Završio sam četiri razreda osnovne škole, isto kao i moj sin.”

Ovaj iskreni podatak ilustrira fascinantnu dinamiku: dok su njihove finansijske mogućnosti očigledne, obrazovni potencijal ostaje nerazvijen. Pitanje se nameće – kako su ti resursi stečeni?

Tri moguća odgovora:

  1. Preduzetništvo – špekulacije o raznim oblicima biznisa.

  2. Zajednička ulaganja – solidaritet unutar zajednice.

  3. Sporedni poslovi – rad u dijaspori ili armija diverzifikacije poslova.

Debata na društvenim mrežama otkriva da ljudi ostaju podijeljeni – neki hvale relativni uspjeh, dok drugi sumnjaju u etičnost i transparentnost modela. Cilj nije osuđivanje, već razumijevanje.


4. Digitalna disiplina: Tih život iza gigantskih kapija

Tokom razgledanja sela, primećeno je da čak i kada se meštani pojave, to bude diskretno – po pravilima digitalne i fizičke vanjavnosti. Među uticajnim momenatima:

  • Bez fotografisanja i snimanja – jasna potreba za očuvanjem privatnosti.

  • Zaštita podataka i sigurnosnih sistema – ne oslanjaju se na improvizaciju.

  • Profesionalna diskrecija – angažovanje firmi za održavanje i čuvanje.

Ovaj nivo organizacije ukazuje na ne samo ekonomski status, već i na viši stepen društvene sofisticiranosti – ili barem svijest o reputaciji.


5. Društvene reakcije: Divljenje, kritika i zbunjenost

Kad su snimci i priče objavljeni na društvenim mrežama, podijelile su javno mnijenje:

  • Skupina 1: Navode kako je uspjeh ovih porodica inspirativan.

  • Skupina 2: Kritikuju estetske izbore – “kič i rasipništvo.”

  • Skupina 3: Izražavaju sumnju u porijeklo sredstava.

  • Skupina 4: Branitelji poštovanja prema svakom rezultatu rada.

Na forumima i komentarima pojavljuju se izrazi:

“Prelijepo za gledati, ali šta je iza toga?”
“Domovi kao iz bajke – ali gdje su ljudi?”

Ova podeljenost reflektuje temeljni društveni odnos prema fenomenu bogatstva i njegove percepcije.


6. Epilog

Mačvanski Pričinović otkriva složen svijet u kojem su finansijska moć, identitetska pripadnost i društveni stereotipi isprepleteni. Sa jedne strane, tu je očigledna činjenica: luksuzna arhitektura i nemali novac. Sa druge, čvrsta možda i neobična privatnost, upravljanje imanjem, i tišina iza vrata seljačkih dvorišta.

Kroz razgovore, dokumentarce i internet-istraživanja, otvaraju se pitanja:

  • Kako je moguće finansirati ovakav nivo luksuza?

  • Koji su moralni i društveni uticaji takvog načina života?

  • Šta stoji iza fasada od mermera i foto‑nadzornih sistema – i šta to govori o razvoju same zajednice?