Holesterol je često na meti mnogih savjeta o zdravlju, posebno kada je riječ o ishrani. Mnogi ljudi vjeruju da je unos hrane poput jaja, pečenja i slanine ključni faktor koji doprinosi povišenju holesterola u krvi. Međutim, dr Nenadić, stručnjak za nutricionizam i zdravlje, tvrdi da je ovo pogrešno uvjerenje. Prema njegovim riječima, pravi uzrok visokog holesterola nije u hrskavim slanim užicima, već u nečemu sasvim drugom što može ozbiljno ugroziti zdravlje jetre i cijelog organizma.
Iako se o ovoj temi već mnogo pisalo, dr Nenadić je odlučio da izađe sa stavovima koji bi mogli promijeniti način na koji gledamo na našu ishranu i njen uticaj na holesterol. Prema njegovim riječima, ključni faktor koji uzrokuje povišeni holesterol, stvaranje masnoća u organizmu i ozbiljna oštećenja jetre je prekomjerna konzumacija šećera i prerađenih ugljenih hidrata.
Šećer kao glavni krivac za povišen holesterol
Jedan od najpoznatijih savjeta za osobe koje žele da regulišu nivo holesterola jeste smanjenje unosa zasićenih masti. Međutim, dr Nenadić tvrdi da ova preporuka često nije dovoljna i da mnogo važniji faktor u našoj ishrani postaje šećer i rafinisani ugljeni hidrati. Prekomjerna konzumacija ove vrste hrane može ozbiljno uticati na zdravlje jetre i izazvati pojačano stvaranje masti u krvi.
Naime, kada unosimo velike količine šećera, tijelo ga razgrađuje u glukozu i druge molekule, a višak energije se pohranjuje u obliku masti. Jetra, koja je ključna za metabolizam, mora obraditi sav taj višak, što može dovesti do njenog preopterećenja. Kao rezultat, jetra počinje proizvoditi prekomjerne količine triglicerida, što posljedično povećava nivo lošeg holesterola (LDL) u krvi.
Prerađeni ugljeni hidrati – Tiha opasnost
Prerađeni ugljeni hidrati, koji se nalaze u mnogim vrstama brze hrane, grickalica, bijelog hljeba i drugih prerađenih proizvoda, također imaju značajan uticaj na naše zdravlje. Ove vrste hrane ne sadrže vlakna koja bi usporila proces probave, pa se šećeri brzo apsorbuju u krvotok. To dovodi do brze povišene razine šećera u krvi, što na kraju izaziva probleme s metabolizmom masti.
Jedan od efekata je stvaranje visokog nivoa triglicerida, koji su direktno povezani sa povišenim nivoima holesterola. Dr Nenadić napominje da ovaj tip ishrane može dugoročno uzrokovati ozbiljne promjene u lipidnom profilu, te povećati rizik od razvoja ateroskleroze, bolesti srca i drugih kardiovaskularnih problema.
Zašto jaja, pečenje i slanina nisu glavni krivci?
Mnogi ljudi još uvijek vjeruju da je unos hrane poput jaja, slanine i pečenja glavni uzrok povišenog holesterola. Međutim, prema dr Nenadiću, ovo nije tačno. Jaja, na primjer, iako sadrže holesterol, također su bogata zdravim nutrijentima, vitaminima i proteinima. U umjerenim količinama, jaja zapravo mogu biti korisna za zdravlje i nisu direktno povezana sa stvaranjem lošeg holesterola u tijelu.
Slično tome, pečenje i slanina, iako visoko kalorični i puni masti, nisu glavni faktor u stvaranju holesterola. Ključna stvar koju treba razumjeti jeste da saturated fats, koji se nalaze u mnogim vrstama mesa, nisu nužno štetni ako se konzumiraju u ravnoteži i zajedno sa zdravom ishranom bogatom povrćem i vlaknima. Dr Nenadić naglašava da nije sama hrana, već način na koji se hrana kombinira i prekomjerni unos šećera i rafiniranih ugljenih hidrata, koji predstavljaju stvarnu prijetnju zdravlju.
Kako zaštititi jetru i regulisati holesterol?
Za regulisanje holesterola, dr Nenadić savjetuje nekoliko jednostavnih, ali važnih promjena u ishrani i životnom stilu. Prvo i najvažnije, treba izbjegavati prekomjerni unos prerađene hrane i rafiniranih ugljenih hidrata, uključujući zaslađivače i brzu hranu. Umjesto toga, fokusirajte se na integralne žitarice, voće, povrće i proteine sa zdravim mastima poput onih iz maslinovog ulja, orašastih plodova i avokada.
Pored toga, dr Nenadić preporučuje fizičku aktivnost, jer vježbanje može pomoći u smanjenju nivoa triglicerida i lošeg holesterola. Takođe, izuzetno je važno da obratimo pažnju na unos omega-3 masnih kiselina, koje se nalaze u ribi poput lososa, ali i u lanenom sjemenu i orasima. Ove masne kiseline imaju pozitivan uticaj na zdravlje srca i mogu pomoći u održavanju ravnoteže holesterola.
Zaključak
Iako se holesterol često povezuje s unosom hrane bogate mastima kao što su jaja, pečenje i slanina, dr Nenadić tvrdi da pravi krivci za povišen holesterol nisu ove namirnice, već prekomjerni unos šećera i prerađenih ugljenih hidrata. Ove namirnice opterećuju jetru, koja proizvodi masnoće u krvi, što na kraju može povećati nivo lošeg holesterola. Da biste održali zdravlje jetre i regulisali holesterol, potrebno je da se okrenete zdravoj, balansiranoj ishrani, bogatoj vlaknima i zdravim mastima, kao i redovnoj fizičkoj aktivnosti.
Ako želite da sačuvate svoje zdravlje, trebate shvatiti da je prava opasnost u prejedanju i nepravilnom balansu hrane, a ne u samim namirnicama poput jaja ili mesa. Uvođenjem manjih, ali značajnih promjena u ishrani, možete značajno poboljšati svoje zdravlje i očuvati vitalnost na duže staze.