Kroz istoriju, mnogi su pokušavali predvidjeti kada će nastupiti smaka svijeta. Od drevnih civilizacija, pa do modernih dana, razni proroci, naučnici i mistici dali su svoja tumačenja i proračune, neki ozbiljni, a drugi apokaliptični. Ipak, jedno od najpoznatijih i najpreciznijih predviđanja potiče od jednog od najvećih genija koje je ljudska civilizacija ikada imala – Isaka Njutna. Iako je bio poznat kao osnivač moderne fizike, matematičar i astronom, Njutn je također bio duboko zainteresovan za religiju, alhemiju i proradičke proračune. Ono što mnogi ne znaju je da je ovaj briljantni naučnik, koristeći svoja znanja iz matematike i astronomije, napravio izračun koji sugerira da bi smaka svijeta mogao nastupiti mnogo bliže nego što mislimo.
Isak Njutn: Naučnik i prorok
Isak Njutn je najpoznatiji po svom radu na gravitaciji i matematičkom zakonu kretanja. Međutim, tokom svog života bio je duboko zainteresovan za teološke teme, alhemiju, kao i proučavanje svetih tekstova. U stvari, Njutn je posvetio veliki dio svog života proučavanju Biblije i vjerovao da se u njoj kriju skrivene poruke koje mogu pružiti uvid u budućnost svijeta. Njegova istraživanja nisu bila ograničena samo na naučne činjenice, već je nastojao povezati nauku s religijom i spoznati Božiju volju kroz prirodne zakone.
Njutn je zaista vjerovao da postoje ciklusi u prirodi, te da na osnovu tih ciklusa, tačnih matematičkih proračuna, ali i interpretacija svetih spisa, možemo doći do tačnog datuma kada bi smaka svijeta mogao nastupiti. Tokom svojih godina proučavanja Biblije, posebno Knjige proroka Danila, Njutn je došao do zaključka da bi kraj svijeta mogao biti predviđen na osnovu numeričkih podataka u tom tekstu.
Predviđanje smaka svijeta
Na temelju svojih istraživanja, Njutn je izračunao da bi kraj svijeta mogao nastupiti oko 2060. godine. Ovaj datum nije slučajan, već se temelji na njegovim interpretacijama izdanaka svetih pisama, kao i preciznim matematičkim proračunima koje je izvodio. Njutn je vjerovao da je ovo vrijeme kada će se završiti aktuelni ciklus istorije i kada će Božija volja biti ispunjena.
Njegovo predviđanje smaka svijeta nije bilo zasnovano na jednostavnom proradičkom tumačenju, već na ozbiljnom proučavanju astronomskih i matematičkih podataka. Njutn je koristio svoje znanje o planetarnim kretanjima, gravitaciji, ali i brojne reference iz Biblije da izračuna ovaj datum. Ovaj izračun, iako zanemaren u njegovom vremenu, postao je poznat tek mnogo godina kasnije, kada su se počeli proučavati svi aspekti Njutnovog života i djela.
Zašto 2060. godina?
Razlog zašto je Njutn predvidio upravo ovaj datum leži u njegovom vjerovanju da Božija volja nije da svijet uništi brzo, već da se taj proces odvija kroz različite faze. Njutn je interpretirao biblijske tekstove kao simboličke prikaze stvaranja i uništenja svijeta, uz pomoć numeričkih podataka koje je uspio povezati s astrološkim i astronomskim ciklusima. On je vjerovao da Božiji plan za svijet uključuje određene prirodne zakone koji se moraju ispuniti prije nego što dođe do finalnog kraja.
Iz njegovih proračuna proizilazi da bi 2060. godina bila trenutak kada bi nastupila apokalipsa, zasnovana na preciznim vremenskim ciklusima. Njutn je bio uvjeren da će to biti “Božiji trenutak”, a ne “prirodni” događaj poput meteorita ili klimatske katastrofe, kako to često navode moderni proroci. Za Njutna, smaka svijeta bio bi Božiji čin prema planu, koji se može predvidjeti kroz pravilnosti u prirodnim zakonima.
Skepticizam i kritike
Iako je Njutn bio izvanredan naučnik, njegovo predviđanje o smaku svijeta izazvalo je brojne reakcije, od skepticizma do kritika. Mnogi naučnici i teolozi nisu prihvatili njegovu povezanost nauke i religije. Zbog toga, njegova predviđanja o kraju svijeta bila su često ignorisana ili minimalizirana. Ipak, za ljubitelje Njutnovog rada, ovo je jedno od najintrigantnijih aspekata njegovih istraživanja.
Takođe, važno je napomenuti da Njutn nije bio jedini koji je u svojoj analizi povezivao astronomiju, matematiku i religiju. Mnogi teoretičari u njegovom vremenu smatrali su da prirodni zakoni koje je Njutn otkrio nisu samo rezultat slučajnosti, već da su dio veće, Božanske svrhe. Prema tome, Njutnovo predviđanje o smaku svijeta može se gledati i kao odraz njegovog dubokog vjerovanja u Božiju volju, ali i kao rezultat njegovih naučnih istraživanja.
Zaključak
Bez obzira na to kako gledali na Njutnovo predviđanje smaka svijeta, jedno je sigurno – njegov doprinos nauci i vjerovanju u povezanost prirodnih zakona i religije ostavio je dubok trag. Predviđanje da bi kraj svijeta mogao nastupiti 2060. godine ostaje intrigantno i izaziva razmišljanja o budućnosti, bez obzira na to koliko bili skeptični prema tim proračunima. Njutnov rad nas podsjeća da je čovječanstvo uvijek u potrazi za smislom i odgovorima na velika pitanja o životu, smrti i sudbini svijeta.
