Puštanje gasova, stručno poznato kao flatulencija, jedna je od najnormalnijih tjelesnih funkcija – iako o njoj rijetko govorimo naglas. Bez obzira na godine, spol ili način života, svi ljudi proizvode gasove kao posljedicu varenja hrane. Ipak, kada se čini da gasovi postaju učestali, neugodni ili praćeni drugim simptomima, sasvim je prirodno zapitati se: da li je sve u redu sa mojim probavnim sistemom?
U nastavku donosimo detaljan, ali razumljiv vodič koji objašnjava koliko je puštanje gasova normalno, šta ga uzrokuje, kada može ukazivati na problem i kako ga možete smanjiti – bez panike i bez srama.
💨 Koliko često je normalno puštati gasove?
Prosječna osoba pusti gas otprilike 14 do 25 puta dnevno, i to se smatra potpuno zdravim rasponom. Iako zvuči iznenađujuće, većinu tih gasova ni ne primijetimo, posebno tokom sna ili u opuštenom stanju.
Gasovi nastaju zbog:
-
razgradnje hrane u crijevima,
-
rada crijevnih bakterija,
-
gutanja zraka tokom jela ili pića.
Dakle, samo njihovo postojanje nije znak bolesti – već dokaz da digestivni sistem radi.
⚠️ Kada puštanje gasova postaje učestalo?
Ako primijetite da puštate gas više od 25 puta dnevno, naročito ako je to praćeno nadutošću, bolovima ili promjenama u stolici, može se govoriti o prekomjernoj proizvodnji gasova.
U većini slučajeva uzrok je bezazlen i vezan za ishranu ili način jedenja. Međutim, ponekad tijelo na ovaj način šalje signal da nešto u probavi nije u ravnoteži.
🔍 Najčešći uzroci prekomjernog puštanja gasova
🥦 1. Ishrana – najveći krivac
Određene namirnice prirodno proizvode više gasova tokom varenja, posebno one bogate fermentabilnim ugljikohidratima.
Najčešći primjeri su:
-
hrana bogata vlaknima (grah, leblebije, sočivo, brokoli, kupus, luk),
-
gazirana pića,
-
zaslađivači poput sorbitola i manitola (česti u “bez šećera” proizvodima),
-
mliječni proizvodi kod osoba koje ne podnose laktozu,
-
fruktoza i visokofruktozni kukuruzni sirup.
Zdrava hrana je korisna, ali kod nekih osoba može izazvati više gasova dok se organizam ne prilagodi.
😮💨 2. Gutanje zraka (aerofagija)
Zrak koji progutamo tokom dana često završi u crijevima.
Najčešći razlozi su:
-
brzo jedenje,
-
razgovor tokom obroka,
-
žvakanje žvake,
-
pijenje kroz slamku,
-
pušenje.
Ovaj zrak se kasnije mora “osloboditi”, najčešće kroz gasove.
🧀 3. Netolerancije na hranu
Ako organizam ne može pravilno razgraditi određene sastojke hrane, dolazi do fermentacije i stvaranja gasova.
Najčešće netolerancije uključuju:
-
intoleranciju na laktozu,
-
osjetljivost na gluten (celijakija ili necelijakijska osjetljivost),
-
FODMAP osjetljivost – reakcija na određene ugljikohidrate.
Kod ovih stanja, gasovi su često praćeni nadutošću i nelagodom.
🩺 4. Digestivni poremećaji
Neka zdravstvena stanja direktno utiču na povećanu proizvodnju gasova:
-
Iritabilni crijevni sindrom (IBS) – česta nadutost, grčevi i gasovi,
-
SIBO – prekomjeran rast bakterija u tankom crijevu,
-
celijakija,
-
GERB – refluks može uzrokovati češće gutanje zraka,
-
pankreasna insuficijencija – otežano varenje hrane.
Ova stanja često zahtijevaju stručnu procjenu.
💊 5. Lijekovi i suplementi
Neki lijekovi mogu poremetiti crijevnu floru ili proces varenja, što dovodi do više gasova, kao što su:
-
antibiotici,
-
laksativi,
-
metformin (često korišten kod dijabetesa),
-
suplementi vlakana.
🚑 Kada se obratiti ljekaru?
Iako su gasovi često bezazleni, savjetuje se posjeta ljekaru ako su praćeni:
-
jakim bolovima ili izraženom nadutošću,
-
hroničnim proljevom ili zatvorom,
-
neobjašnjivim gubitkom tjelesne težine,
-
krvlju u stolici,
-
stalnim umorom,
-
naglim promjenama apetita,
-
pogoršanjem simptoma nakon promjena u ishrani.
🌿 Kako smanjiti prekomjerno stvaranje gasova?
Dobre vijesti su da se u mnogim slučajevima stanje može znatno poboljšati jednostavnim promjenama:
-
vođenje dnevnika ishrane kako biste prepoznali problematične namirnice,
-
isprobavanje niskog FODMAP režima (uz savjet stručnjaka),
-
sporije jedenje i temeljno žvakanje hrane,
-
redovna fizička aktivnost,
-
privremeno izbjegavanje hrane koja izaziva tegobe,
-
korištenje probiotika ili probavnih enzima, po preporuci ljekara.
🧪 Dijagnostički testovi koji mogu pomoći
Ako simptomi traju, ljekar može preporučiti:
-
test daha na vodonik (za laktozu ili SIBO),
-
krvne analize na celijakiju,
-
analizu stolice,
-
endoskopske preglede kod dugotrajnih tegoba.
📌 Važno je znati
Puštanje gasova je normalno, ali tijelo uvijek daje signale. Kada ih naučite slušati, lakše ćete razlikovati bezazlenu probavnu reakciju od problema koji zahtijeva pažnju.
