U svijetu moderne prehrane, gdje svakih nekoliko mjeseci na scenu stupa novo “supervoće”, rogač se tiho, ali odlučno vraća među one namirnice koje imaju moć da istovremeno nahrane, izliječe i oduševe. Iako su ga mnogi do prije nekoliko godina smatrali „voćem prošlosti“, 2025. godina donosi iznenađenje – rogač postaje sve traženiji, kako na domaćem tržištu, tako i širom svijeta.
Rogač (latinski Ceratonia siliqua), poznat i kao „mediteranski čokoladni grah“, je plod drveta koje uspijeva uglavnom u toplim krajevima – duž jadranske obale, u Dalmaciji, Crnoj Gori, Hercegovini, ali i u zemljama Mediterana poput Grčke, Italije i Turske. Njegovi dugi, smeđi mahunasti plodovi, često su u prošlosti bili osnova za prehranu siromašnih, zamjena za kakao, ali i lijek iz narodne apoteke.
Ono što rogač čini supervoćem jeste njegova bogata nutritivna vrijednost. Ne sadrži kofein, za razliku od kakaa, a bogat je prirodnim šećerima, dijetalnim vlaknima, kalcijem, kalijem, magnezijem i antioksidansima. Zbog toga se u 2025. sve češće koristi kao zdrava zamjena za čokoladu, naročito kod djece, trudnica i ljudi koji imaju problema sa želucem.
Stručnjaci za ishranu ističu da rogač pomaže u regulaciji probave, snižavanju holesterola i šećera u krvi, a uz to jača imunitet i daje dugotrajan osjećaj sitosti. U vremenu kada ljudi sve više izbjegavaju prerađene proizvode i okreću se prirodi, rogač doživljava svoj povratak na velika vrata.
Zanimljivo je da se rogač koristi na razne načine – kao brašno za kolače, dodatak smutijima, sirov u desertima ili prerađen u sirup i prah. Mnogi moderni recepti uključuju upravo rogač kao glavni sastojak: „brownie“ od rogača, energetske kuglice, palačinke, pa čak i hljeb. Njegov blag, slatkasti ukus s notama karamele čini ga savršenim za sve one koji žele zdrave, ali ukusne obroke.
U 2025. godini posebno je zanimljiv podatak da su brojne domaće firme počele da pokreću nove linije proizvoda baziranih na rogaču – od organskih čokoladica, preko napitaka do dječije hrane. Trgovine zdrave hrane bilježe značajan rast potražnje za rogačem, naročito među mlađom populacijom koja sve više cijeni funkcionalnu hranu.
Ne treba zaboraviti ni ekološki aspekt. Rogač je biljka koja zahtijeva minimalnu obradu, ne traži pesticide, otporna je na sušu i doprinosi očuvanju tla. Time postaje i simbol održive proizvodnje hrane, što je u skladu sa globalnim trendovima borbe protiv klimatskih promjena.
Jedan od ključnih razloga za renesansu rogača jeste i povratak tradicionalnim vrijednostima. Ljudi sve češće traže recepte svojih baka, žele znati porijeklo hrane koju jedu i vraćaju se domaćim sastojcima koji su nekada činili osnovu ishrane. Rogač je jedan od tih zaboravljenih dragulja – skroman, ali moćan.
U Hercegovini, gdje su stabla rogača nekada bila gotovo u svakom dvorištu, danas se organizuju radionice za izradu domaćih proizvoda od rogača, dok se u Dalmaciji planira i „Festival rogača“, koji će okupiti proizvođače, nutricioniste i ljubitelje prirodne ishrane.
U razgovoru s jednim hercegovačkim proizvođačem, saznajemo: „Nekad su nam se smijali što čuvamo stabla rogača, govorili su da je to za sirotinju. Danas nam dolaze kupci iz cijele Evrope. Ljudi traže kvalitet i vraćaju se prirodi.“
Zaboravljeno supervoće se, čini se, nikad nije zaista izgubilo – samo je čekalo svoj trenutak. A 2025. godina upravo je taj trenutak kada se rogač vraća kao simbol zdravlja, održivosti i mudrosti predaka.