U srcu Balkana raste biljka koja je u posljednjim godinama postala pravi hit među poljoprivrednicima, ali i ljubiteljima prirodne kozmetike i medicine. Riječ je o smilju, biljci koja je zbog svojih ljekovitih svojstava i visoke cijene eteričnog ulja stekla naziv „besmrtna“.
Smilje (Helichrysum italicum) je mediteranska biljka koja uspijeva na sunčanim kamenjarima, padinama, u pukotinama stijena i napuštenim vinogradima. Iako je dugo bila zaboravljena, smilje je ponovo otkriveno i prepoznato kao moćan prirodni lijek i kozmetički proizvod.
Zašto je smilje toliko vrijedno?
Glavni razlog visoke cijene smilja leži u njegovom eteričnom ulju. Za proizvodnju jednog litra ovog ulja potrebno je više od tone svježe biljke, jer smilje sadrži manje od 0,05% eteričnog ulja. Zbog toga je cijena smilja visoka, a jedan litra eteričnog ulja može koštati između 1.500 i 1.800 evra.
Pored toga, smilje je poznato po svojim ljekovitim svojstvima. Koristi se za liječenje bronhitisa, kašlja, kao sedativ, za snižavanje krvnog pritiska, smanjenje nivoa holesterola, prevenciju ugrušaka, ublažavanje bolova i jačanje imuniteta.
Smilje u Srbiji – unosan biznis
Iako je smilje tradicionalno raslo u mediteranskim područjima, klimatske promjene omogućile su njegovu adaptaciju i u Srbiji. Novica Šutić iz Gornje Mutnice kod Paraćina zasadio je prve plantaže smilja ispod Rtnja prije nekoliko godina. Danas, smilje koje uzgaja smatra se jednim od najkvalitetnijih u Srbiji.
Ulaganja u proizvodnju smilja nisu mala – početna ulaganja kreću se od tri do pet hiljada evra po hektaru. Međutim, prema riječima Novice Šutića, ulaganje se brzo isplati, jer se uloženi novac povrati i počinje zarađivati već od treće godine.
Destilacija smilja zahtijeva angažman velikog broja radnika, jer je u pitanju organski proizvod koji se bere ručno. U procesu od branja do destilacije angažuje se između 300 i 500 ljudi.
Smilje u Bosni i Hercegovini
Iako je smilje tradicionalno raslo u mediteranskim područjima, klimatske promjene omogućile su njegovu adaptaciju i u Bosni i Hercegovini. U Hercegovini, gotovo svaki poljoprivrednik razmatra uzgoj smilja zbog visoke cijene eteričnog ulja, koje može biti i preko 3.000 KM po litru.
Ova biljka ne samo da donosi visoku zaradu, već i doprinosi očuvanju okoliša, jer smilje zahtijeva minimalnu upotrebu pesticida i drugih hemikalija.
Zaključak
Smilje je biljka koja je, zahvaljujući svojim ljekovitim svojstvima i visokoj cijeni eteričnog ulja, postala pravi dragulj balkanske poljoprivrede. Njegov uzgoj ne samo da donosi visoku zaradu, već i doprinosi očuvanju okoliša i promociji prirodnih proizvoda. Ako razmišljate o ulaganju u poljoprivredu, smilje je svakako biljka koju vrijedi razmotriti.