Mozak je središte našeg bića – kontrolni centar koji upravlja svime što jesmo: našim mislima, emocijama, pokretima, sjećanjima i snovima. Iako ga često uzimamo zdravo za gotovo, zdravlje mozga određuje kvalitet našeg života – od sposobnosti da se fokusiramo i pamtimo, do toga kako reagujemo na stres ili kako starimo.
Prema riječima vodećih neurologa, mozak je organ koji je izuzetno osjetljiv na ono čime ga hranimo – i doslovno, i figurativno. I dok mu određene navike i namirnice izuzetno štete, postoje i one koje ga hrane, podstiču njegovu funkciju i pomažu mu da ostane snažan i vitalan čak i u poznim godinama.
Šta mozak ne voli?
1. Masnoće – pogotovo loše masnoće
Mozak jeste sastavljen velikim dijelom od masti, ali ne svih vrsta. Masna i teška hrana, posebno ona bogata zasićenim i trans mastima (poput pržene hrane, brze hrane, slanih grickalica, industrijskih peciva) povezana je s upalnim procesima u tijelu, smanjenjem moždane plastičnosti i slabljenjem kognitivnih funkcija. Dugoročna konzumacija ovakve hrane povećava rizik od demencije i Alchajmerove bolesti.
2. Duvan
Pušenje je jedan od glavnih uzroka oksidativnog stresa u organizmu. Nikotin i ostali toksini iz duvanskog dima sužavaju krvne sudove, uključujući i one u mozgu, čime se smanjuje dotok kiseonika i hranljivih materija. Dugoročno, pušenje oštećuje centre za pamćenje, koncentraciju i donošenje odluka.
3. Alkohol
Iako se često tvrdi da male količine alkohola, poput čaše vina dnevno, imaju „blagotvoran“ učinak, neurologija kaže drugačije. Alkohol je neurotoksin – i u malim količinama usporava sinapse, slabi vezu između neurona, a redovna konzumacija vodi ka gubitku moždane mase, smanjenju koncentracije i povećanom riziku od depresije i anksioznosti.
Šta mozak voli?
Srećom, postoje mnoge navike i namirnice koje doslovno hrane mozak i pomažu mu da ostane oštar, snažan i zdrav. Evo šta neurologija preporučuje:
1. Omega-3 masne kiseline
Mozak obožava omega-3 kiseline koje se nalaze u ribi poput lososa, sardine, skuše, ali i u lanenom sjemenu, orasima i chia sjemenkama. Ove masne kiseline čine gradivne dijelove moždanih ćelija, poboljšavaju pamćenje i štite od neurodegenerativnih bolesti.
2. Vježbanje
Redovna fizička aktivnost povećava prokrvljenost mozga, podstiče stvaranje novih neuronskih veza i lučenje hormona sreće – dopamina, serotonina i endorfina. Hodanje, plivanje, joga, pa čak i brzo čišćenje kuće – sve se računa.
3. San
Mozgu je potreban kvalitetan san da bi se „resetovao“. Tokom sna se mozak doslovno čisti od toksina koji se nakupljaju tokom dana. Hronična neispavanost dovodi do gubitka pamćenja, usporavanja refleksa i smanjenja kreativnosti.
4. Hidratacija
Voda je ključna za funkciju svakog organa, a mozak posebno reaguje na dehidraciju. Čak i blagi gubitak tečnosti može izazvati pad koncentracije, glavobolju i razdražljivost.
5. Mentalna stimulacija
Mozak voli izazove – čitanje, rješavanje zagonetki, učenje jezika, sviranje instrumenta, društvene igre – sve to održava sinapse aktivnima. Kao što mišići slabe bez vježbe, tako i mozak „propada“ bez stimulacije.
6. Druženje i smijeh
Socijalne interakcije, razgovor s prijateljima, druženje s porodicom i smijeh aktiviraju centre zadovoljstva u mozgu i smanjuju nivo hormona stresa – kortizola, koji u velikim količinama oštećuje moždane ćelije.
Zaključak
Mozak je tiha mašina koja neumorno radi od trenutka kada se rodimo do posljednjeg daha. Iako ne traži mnogo, zahtijeva brigu, pažnju i redovnu „njegu“. Naši svakodnevni izbori – šta jedemo, koliko spavamo, da li vježbamo, pušimo ili pijemo – direktno oblikuju budućnost našeg mozga.
Zamijenite masnoće i alkohol ribom i orašastim plodovima, ugasite cigaretu i prošetajte, nasmijte se iskreno i naučite nešto novo. To su male, ali moćne navike koje vaš mozak voli – i koje vam se višestruko vraćaju kroz duži, bistriji i zdraviji život.