Švedska upozorila, a sada i Jadran trpi: Crna masa prijeti morskom životu

Na prvi pogled, smrskana i upadljiva na morske obale, crna čudna masa u posljednje vrijeme izaziva pomamu među posjetiocima plaža. Ono što liči na male, crne kugle ili gomile nepoznate materije pojavljuje se u sve većoj mjeri na obalama Jadrana – od Hrvatske do Crne Gore. Lokalni snimci i fotografije, objavljene na Instagramu i TikToku, pokazuju kako se ovi crni “klinci” talože u plićaku, a sa svakom novom sunčanom sezonom broj im samo raste. Ipak, početak ovog fenomena – kažu stručnjaci – vodi pravo iz Švedske.


Izvor u Skandinaviji i misteriozne veze

Prvi zvanični izveštaj o masovnom pojavlju tih malih crnih kuglica stigao je iz jugozapadne Švedske, krajem prošle godine. Tamo su nastančani na obali Malmea primijetili čudnu masu – opisuju je kao „crne biserne kuglice, veličine zrna graška ili malih bobica“. Površinski izgled: sjajan, gotovo plastificiran, elastičan, ali tvrd – i što je najzanimljivije – potpuno nepoznatog sastava.

Švedski univerziteti i laboratorije brzo su reagovali. Analize uzoraka pokazale su prisustvo uređene aluminijumske folije, mikroskopskih plastičnih vlakana, ali i tragova nafte i naftnih derivata. Zaključak: ovo nisu prirodne izlučevine, već industrijski nusprodukt, dospeo u more i krenuo niz struje jadranskog smjera.


Jadranske plaže pod opsadom: svjedočenja o crnim kuglama

Na našim obalama, primjećeno je kako se kuglice gomilaju najčešće nakon oluja i jakih vjetrova. One se lijepo talože, suše na suncu i raznose na obalu. Plažni moleri i kupači opisuju da su kuglice tvrde i hladne, da ih ne mogu slomiti prstima i da, kad se zgnječe, ostavljaju crni trag na rukama – kao crna mast.

Poznati fotograf amater iz Istre, Luka, poslao je istraživačima uzorak: „Uzeo sam jednu grudvicu i držao je pod mikroskopom. Ima unutrašnjem strukturu nalik milimetarskom labirintu – kao da ima fine kanaliće“, rekao je. I družina iz Crne Gore potvrdila je da su kuglice mase na plaži porasle 70% u odnosu na prošlu godinu, a to navelo Institut za biologiju mora u Kotoru da upozori – ovaj fenomen zahtijeva hitnu analizu.


Koji su mogući uticaji na Jadransko more?

Stručnjaci ističu nekoliko ozbiljnih problema: crne kuglice sadrže toksične materije – plastiku, naftne ostatke, teške metale. One se mogu razbijati u mikroskopsku mikroplastiku, što predstavlja prijetnju morskoj flori i fauni. Ribe i školjke pojedu ih ili ih zarobe u svojim organima, time dolazi do akumulacije otrova u morskom lancu – a na kraju, ekspanzija problema stiže do tanjira.

Pored ekološkog uticaja, tu je i ekonomski aspekt: turizam koji već stagnira može dodatno oslabiti. Crne kuglice loše izgledaju na plaži, stvaraju neugodan miris kad se spoje s alama, i izazivaju paniku kod turista. S obzirom da su takve pojave već prijavljene po cijelom Jadranu, učestali talasi ovog fenomena mogli bi ozbiljno narušiti turizam.


Šta kažu nadležni i šta je plan?

Ministarstva za zaštitu okoliša na regionalnom nivou pokrenula su inicijativu za monitoring taloženja crnih kuglica – u saradnji s Institutom za biologiju mora u Kotoru, Prirodnjačkim muzejima u Hrvatskoj i nevladinim organizacijama. Analize vode i uzorci već se šalju u nekoliko laboratorija, uključujući onaj u Švedskoj, da se utvrdi tačan sastav i potencijalna opasnost po zdravlje.

Takođe, pokrenut je pilot-projekt za postavljanje barijera kod marikultura i u luka, kako se materija ne bi ulazila u akvagulturu. Savjetuje se i povećano čišćenje plaža – ali i podizanje svesti: kupači se pozivaju da izbjegavaju dodir s kuglicama i prijave svako novo pojavljivanje preko mobilnih aplikacija.


Može li problem rasti do katastrofe?

Ako ostane nezapaženo, ovaj fenomen ima potencijal da dovede do turbiditeta mora, mortaliteta riba i ptica, zamućenja ekosistema. I evo, struktura Švedske priče pokazuje da se zagađenje može brzo širiti. Zato se vlasti u šali ali i ozbiljno pitaju: „Ako im nisu mogli stati na kraj u Švedskoj, kako ćemo ga ovdje…“


Zašto se sve dogodilo?

Prethodne godine, istraživanja Švedskog univerziteta sugerišu da kuglice potiču od industrijskog otpada koji je dospio u zaliv kod Malmea, prešao Sjeverno more, pa kroz Gibraltarski moreuz dospio u Sredozemlje – a odatle strujama potisnut na Jadran. Klimatske promjene, povećana temperaturа, i manjak padavina u zimskom periodu doprinijeli su da se materija zadržava i gomila.


Zaključak

Fenomen crnih kuglica na plažama postaje ozbiljna briga – ekološki, turistički i zdravstveni izazov. Ono što je počelo u Švedskoj, sporo ali sigurno širi se po Jadranu, poznatom po svojoj čistoj vodi i plavim tonovima. Ako ne reagujemo brzo – moglo bi nam se dogoditi da stapanje crne materije pobijeli jadranske obale.

Organizujemo li monitoring, postavljanje barijera i edukaciju društva, imamo šansu zaustaviti trend. A ako ne – povratka neće biti. Jer, kako kažu stara balkanska – „Kad voda krene crno, teško se bijelo vrati“.