Kafa je jedno od najomiljenijih pića na svijetu. Budi nas ujutro, pomaže nam da preživimo stresne dane i čini se da je gotovo nezamjenjiva u svakodnevnom životu. Međutim, posljednjih godina naučnici sve više istražuju i zdravstvene prednosti ovog aromatičnog napitka, naročito kada je riječ o osobama starijim od 60 godina. Nova studija, objavljena u renomiranom žurnalu o ishrani i zdravlju, donosi iznenađujuće zaključke: konzumacija veće količine kafe može imati pozitivan uticaj na vitalnost, kognitivne sposobnosti, pa čak i dugovječnost starijih ljudi.
Šta je pokazala nova studija?
Studija je sprovedena u periodu od 7 godina i obuhvatila je više od 5.000 osoba starijih od 60 godina iz različitih dijelova Evrope. Ispitanici su bili podijeljeni u tri grupe prema dnevnoj konzumaciji kafe – oni koji je ne piju, oni koji piju jednu do dvije šoljice dnevno, i oni koji piju tri ili više šoljica dnevno.
Rezultati su pokazali da su osobe iz treće grupe – one koje konzumiraju veću količinu kafe – imale:
-
bolju fizičku izdržljivost,
-
više energije tokom dana,
-
manje prijavljenih problema sa pamćenjem,
-
i čak niži rizik od depresije i srčanih bolesti.
Ono što je naučnike posebno iznenadilo jeste činjenica da je kafa pozitivno uticala i na gustinu kostiju kod žena u postmenopauzi, što ranije nije bilo povezivano s ovim napitkom.
Šta tačno u kafi donosi te prednosti?
Kafa sadrži više od 1.000 bioaktivnih jedinjenja, među kojima su najpoznatiji kofein, polifenoli, antioksidansi i određene kiseline koje mogu imati protivupalno dejstvo.
Kod starijih osoba, upravo su upale niskog intenziteta, oksidativni stres i slabljenje nervnog sistema glavni uzroci brojnih bolesti koje dolaze sa starenjem – od demencije do artritisa. Kafa može djelovati kao prirodni borac protiv tih procesa, zahvaljujući svom jedinstvenom sastavu.
Pored toga, kofein dokazano poboljšava reakcijsko vrijeme, pažnju, budnost i raspoloženje – što je naročito važno kod starijih osoba koje često pate od nedostatka energije i motivacije.
Koliko je „puno“ – a da nije previše?
Iako rezultati studije ukazuju na benefite konzumacije tri do četiri šoljice dnevno, stručnjaci upozoravaju da je važno prilagoditi količinu zdravstvenom stanju pojedinca.
Na primjer, osobe sa povišenim krvnim pritiskom, aritmijama ili osjetljivim želucem treba da budu oprezne. Takođe, nije preporučljivo piti kafu kasno uveče jer može poremetiti san, koji je ključan za regeneraciju tijela, naročito u starijem životnom dobu.
Najzdraviji načini pripreme uključuju filtriranu ili crnu kafu, bez dodataka šećera, vrhnja i aroma. Instant kafa ili one iz aparata sadrže više aditiva i manje korisnih materija.
Kafa i mozak: pomoć protiv zaboravnosti?
Jedan od najvažnijih zaključaka studije jeste pozitivan uticaj kafe na kognitivne funkcije. Osobe koje su redovno pile kafu imale su bolje rezultate na testovima pamćenja, pažnje i verbalne fluentnosti.
Znanstvenici vjeruju da kafa može pomoći u prevenciji blagog kognitivnog pada, pa čak i odgoditi simptome Alchajmerove bolesti. Antioksidansi iz kafe smanjuju upalne procese u mozgu i štite moždane ćelije od propadanja.
Tajna vitalnosti u šoljici?
U kombinaciji s pravilnom ishranom, fizičkom aktivnošću i društvenim angažmanom, konzumacija kafe može biti jedan od „skrivenih aduta“ dugovječnih i vitalnih starijih ljudi. Mnoge tzv. „plave zone“ – regije s najvećim brojem stogodišnjaka – pokazuju da umjerena konzumacija kafe ide ruku pod ruku sa zdravim starenjem.
Zaključak
Kafa, kada se konzumira pametno i umjereno, može biti više od običnog stimulansa. Za osobe starije od 60 godina, ona može predstavljati podršku u borbi protiv umora, zaboravnosti, gubitka snage i motivacije. Uz savjet ljekara i pravilan izbor vrste i količine, kafa može zaista postati saveznik zdravlja u poznijim godinama.
Dakle, možda je upravo miris jutarnje kafe i ritual njenog ispijanja jedan od najjednostavnijih, a najmoćnijih načina da zadržimo snagu, energiju i bistrinu – čak i nakon šezdesete.