Holesterol je pojam koji se često spominje u svakodnevnim razgovorima, naročito kada je riječ o zdravlju srca i krvnih sudova. Iako mnogi misle da je holesterol nešto što osjećamo ili prepoznajemo lako, istina je sasvim drugačija. Upravo zbog svoje „tihe“ prirode, holesterol se često otkriva tek kada izazove ozbiljne zdravstvene probleme.
Šta je zapravo holesterol?
Holesterol je masna supstanca koju tijelo prirodno proizvodi i koja je neophodna za izgradnju ćelijskih membrana, proizvodnju hormona i vitamina D. Međutim, problem nastaje kada se nivo lošeg holesterola (LDL) poveća, a nivo dobrog holesterola (HDL) smanji. Tada dolazi do nakupljanja masnih naslaga na zidovima krvnih sudova, što može dovesti do ozbiljnih posljedica poput srčanog udara, moždanog udara, pa čak i iznenadne smrti.
Zašto je teško otkriti visok holesterol?
Visok holesterol ne daje jasne simptome. On se tiho nakuplja u organizmu, godinama oštećujući krvne sudove bez da osoba ima ikakve očigledne znake upozorenja. Zbog toga ga često nazivaju i „tihim ubicom“. Osobe koje nemaju redovne ljekarske kontrole mogu živjeti godinama sa povišenim holesterolom, nesvjesni rizika koji nosi.
Prvi simptomi – i to ne gdje očekujete
Iako holesterol ne izaziva bol, kardiolozi sve češće upozoravaju na jedan neobičan simptom koji se može pojaviti – u nogama. Da, upravo u nogama se često manifestuju prvi znaci da su krvni sudovi oštećeni zbog visokog holesterola. Osjećaj težine, bol pri hodu, grčevi u listovima i hladnoća u stopalima mogu biti znak da krvotok nije kako treba.
Ovo stanje se stručno naziva periferna arterijska bolest (PAB), i ono signalizira da se plak već formirao u arterijama koje vode krv do nogu. To je jasan pokazatelj da je i ostatak tijela, uključujući srce i mozak, vjerovatno pod sličnim pritiskom.
Ko je u riziku?
Osobe koje imaju genetsku predispoziciju, koje puše, imaju nezdravu ishranu, malo se kreću, ili pate od dijabetesa, znatno su podložnije visokom holesterolu. Starije osobe, posebno one preko 50 godina, takođe su u većem riziku, naročito ako nisu nikad kontrolisali lipidni status.
Kako znati svoj nivo holesterola?
Jedini siguran način da se otkrije nivo holesterola jeste redovna laboratorijska analiza krvi. Testiranje lipidnog profila obuhvata mjerenje ukupnog holesterola, LDL-a, HDL-a i triglicerida. Na osnovu rezultata, ljekar može odrediti da li postoji potreba za promjenom ishrane, uvođenjem fizičke aktivnosti, ili čak upotrebom terapije.
Prevencija – ključ dugovječnosti
Najvažniji korak u borbi protiv holesterola jeste prevencija. Ishrana bogata voćem, povrćem, integralnim žitaricama, riba bogata omega-3 masnim kiselinama, maslinovo ulje i orašasti plodovi mogu pomoći u regulaciji nivoa holesterola. Takođe, izbjegavanje trans-masti i prerađene hrane, smanjenje unosa crvenog mesa i šećera doprinosi očuvanju zdravlja krvnih sudova.
Ne treba zaboraviti ni važnost kretanja – čak i 30 minuta umjerene fizičke aktivnosti dnevno, poput šetnje ili vožnje bicikla, može značajno poboljšati kardiovaskularno zdravlje.
Zaključak
Holesterol jeste opasan – ali samo ako mu to dozvolimo. Redovni pregledi, svijest o simptomima poput bolova u nogama, i briga o ishrani i načinu života mogu spriječiti brojne komplikacije. Ne čekajte da vam tijelo pošalje ozbiljan signal – poslušajte ga na vrijeme i preduzmite korake ka zdravijem životu.