Dugo vremena smatralo se da je 37 stepeni Celzijusa granica normalne tjelesne temperature. Ta brojka, koju su generacije učile kao standard u školama, bolnicama i zdravstvenim vodičima, sada dolazi pod znak pitanja. Nova istraživanja i dugoročna medicinska posmatranja ukazuju na to da granica između „normalne“ i „povišene“ temperature više nije tako jednostavna, a naučnici otkrivaju uznemirujuće činjenice koje bi mogle promijeniti način na koji gledamo na vlastito zdravlje.
Kako je došlo do “pravila 37”?
Ova vrijednost postavljena je još u 19. vijeku, tačnije 1851. godine, kada je njemački ljekar Karl Wunderlich analizirao temperaturu hiljada pacijenata i utvrdio prosjek od 37 stepeni kao normalnu tjelesnu temperaturu. Od tada, ovaj broj je postao univerzalni standard. Ipak, važno je napomenuti da su tada korišteni stakleni toplomjeri sa živom i mjerena je rektalna temperatura, što može dati nešto više rezultate nego današnje metode.
Savremena mjerenja donose drugačiju sliku
U posljednje dvije decenije, više nezavisnih istraživačkih timova došlo je do zaključka da se prosječna temperatura tijela kod ljudi smanjuje. Na primjer, istraživanje iz 2020. objavljeno u časopisu eLife pokazalo je da je prosječna temperatura kod odraslih ljudi danas bliža 36,5 stepeni, pa čak i niža kod starijih osoba.
Uzroci ove promjene su brojni – od poboljšanja zdravstvene zaštite, manje prisutnosti hroničnih upala, do promjene načina života, prehrane, fizičke aktivnosti i okoline. Međutim, ono što zabrinjava stručnjake jeste pojava da mnogi ljudi već kod temperature od 37,2–37,5 stepeni pokazuju ozbiljne simptome bolesti, dok su ranije ove vrijednosti smatrane samo „blago povišenim“.
Šta se zapravo dešava?
Stručnjaci upozoravaju da porast temperature tijela, iako blago povišen, može ukazivati na ozbiljna stanja u organizmu – od početka virusne infekcije, preko autoimunih poremećaja, pa do problema sa metabolizmom. Ono što dodatno brine jeste sve češća pojava “tihih” upalnih procesa u tijelu, koje ljudi često ignorišu jer temperatura ne prelazi 38 stepeni, a simptomi su blagi.
Dr. Nela Petrović, internistkinja iz Zagreba, kaže:
“Mnogi pacijenti mi dolaze sa hroničnim umorom, malaksalošću, bolovima u mišićima, a temperatura im je svega 37,1 ili 37,3. Nekada bi to smatrali normalnim, ali danas znamo da i tako mala odstupanja mogu ukazivati na dublje zdravstvene probleme.”
Promjene u imunitetu i okolišu
Još jedan faktor koji se uzima u obzir jeste uticaj sve većeg broja toksina u okolini, stresa i oslabljenog imuniteta. Ljudi su postali osjetljiviji, a organizam im brže reaguje i na manje infekcije. Takođe, zagađenje zraka, procesuirana hrana, nekretanje i mentalni stres doprinose hroničnim upalama, koje često prolaze ispod radara standardne dijagnostike.
Kada temperatura postaje alarm?
Prema novim smjernicama, svaki skok temperature iznad 36,9 koji traje više od dva dana, a prati ga bilo koji drugi simptom – kao što su glavobolja, umor, bol u zglobovima, gubitak apetita – zahtijeva pažnju ljekara. Ranije prepoznavanje i djelovanje mogu spriječiti ozbiljnije zdravstvene komplikacije.
Šta mi možemo učiniti?
Najvažnije je slušati svoje tijelo. Redovno mjerenje temperature, čak i kada se osjećate zdravo, može biti korisno kako biste znali svoju “normalu”, jer se ona razlikuje od osobe do osobe. Takođe, ulaganje u jačanje imuniteta, zdrav način života i izbjegavanje stresa ima direktan uticaj na to kako tijelo reaguje na infekcije i bolesti.
Zaključak
Vrijeme kada je 37 stepeni bila apsolutna granica normalnog je, čini se, iza nas. Današnje okolnosti, naučni napredak i bolje razumijevanje ljudskog tijela otkrivaju složeniju sliku – normalna temperatura više nije univerzalna. I zato, sljedeći put kada termometar pokaže 37,2, možda bi trebalo da zastanete i zapitate se – da li vam tijelo šalje važnu poruku?