Kad dođe proljeće, a trava počne bujati, svi vrtlari i vlasnici dvorišta hvataju se za kosilice. Uredna, pokošena trava znak je dobrog domaćina. Međutim, većina ljudi napravi jednu veliku grešku – sav taj zeleni otpad jednostavno bace. A upravo u toj pokošenoj travi krije se pravo blago za vaš vrt i baštu!
Pokošena trava nije smeće. Naprotiv, ona je besplatno, prirodno gnojivo, savršeno za vaše biljke, voće, povrće i cvijeće. Ako naučite kako je pravilno iskoristiti, ne samo da ćete smanjiti količinu otpada, već ćete poboljšati kvalitet zemlje, povećati prinose i uštedjeti novac.
U nastavku saznajte kako da iskoristite pokošenu travu kao najefikasnije gnojivo koje priroda nudi.
1. Pokošena trava kao malč – štit i hrana za zemlju
Jedan od najjednostavnijih i najkorisnijih načina da iskoristite pokošenu travu jeste da je koristite kao malč. Riječ je o sloju organskog materijala koji se postavlja oko biljaka ili preko gredica kako bi zaštitio zemlju.
Kako to funkcioniše?
-
Sprečava isušivanje tla – trava zadržava vlagu, što znači manje zalijevanja.
-
Smanjuje rast korova – svjetlost ne dopire do korova, pa oni teško uspijevaju.
-
Hrani tlo – kako trava trune, otpušta azot i druge hranjive tvari u zemlju.
-
Potiče mikroorganizme i gliste – koji prirodno rahle tlo i poboljšavaju njegovu strukturu.
Kako koristiti:
Poslije košenja, ostavite travu da se prosuši jedan dan. Svježa, mokra trava može da stvori sloj koji „guši“ biljke, pa je bolje da bude polusuva. Zatim je rasporedite u tankom sloju oko biljaka (2–4 cm debljine). Pazite da ne dodiruje stabljike jer može izazvati truljenje.
2. Kompost – pokrenite prirodnu fabriku gnojiva
Ako imate kutak u dvorištu za kompostiranje, pokošena trava je savršen dodatak. Ona je bogata zelenom masom, tj. azotom, koji je ključan za razgradnju.
Savjet za kompostiranje:
Nikada ne stavljajte veliku količinu trave odjednom jer može početi da truli i smrdi. Umjesto toga, miješajte je s „smeđim“ materijalima – kao što su suho lišće, piljevina, karton i papir. Omjer zelenog i smeđeg materijala neka bude otprilike 1:2.
U roku od nekoliko mjeseci, imaćete bogat, crn, mirisan kompost – zlata vrijedan za sve vrste biljaka.
3. Ekološko gnojivo u tečnom obliku
Ako želite brz i djelotvoran način da nahranite biljke, od pokošene trave možete napraviti tečno gnojivo – tzv. „travni čaj“.
Recept:
-
Uzmite kantu ili bure.
-
Napunite ga pokošenom travom (ne do vrha).
-
Prelijte vodom, pokrijte gazom i ostavite da odstoji 5–7 dana.
-
Povremeno promiješajte.
Dobijeni rastvor razblažite s vodom (1:10) i zalijte biljke. One će vam zahvaliti bujnim rastom i zdravim plodovima!
4. Travom protiv puževa i korova
Osim što hrani, pokošena trava može i da štiti. Kada je rasporedite oko osjetljivih biljaka, ona djeluje kao barijera za puževe i druge štetočine. Suva trava otežava kretanje puževima, dok miris fermentacije može odbiti neke insekte.
Takođe, malčiranje travom smanjuje pojavu korova za čak 80%, posebno u prvim sedmicama nakon sadnje.
5. I za kraj – nikad ne bacajte, jer sve se vraća prirodi
Priroda ne stvara ništa bez razloga. Pokošena trava je dio zatvorenog kruga života u bašti. Kad god je bacite u kontejner, gubite dragocjene nutrijente koje ste već uložili u tlo.
Zato sljedeći put kad pokosite travnjak, nemojte je posmatrati kao otpad. Posmatrajte je kao alat, partnera i saveznika u stvaranju plodne i zdrave bašte.
Zaključak
Ne trebate skupa hemijska gnojiva i preparate. Sve što vam treba već raste u vašem dvorištu. Iskoristite pokošenu travu – kao malč, kompost, tečno gnojivo ili prirodnu zaštitu – i gledajte kako vaš vrt buja zdravljem i plodom. Ovo staro baštensko pravilo važi i danas: ne baca se ništa što je zeleno i živo – jer sve to može hraniti drugo.
Samo uradite ovo – i vaš vrt će vam višestruko uzvratiti.