U posljednje vrijeme, mnogi su čuli za tzv. alkalnu dijetu i upotrebu sode bikarbone kao načina za promjenu pH vrijednosti tijela i time poboljšanje zdravlja. Ove tvrdnje često dolaze s obećanjima da će alkalna ishrana i dodatak sode bikarbone neutralisati kiselost u tijelu, spriječiti bolesti i povećati energiju. Međutim, naučna istraživanja jasno pokazuju da tijelo ima veoma precizne mehanizme za regulaciju svoje pH vrijednosti i da ove popularne metode ne mogu bitno uticati na to.
Prije svega, važno je razumjeti šta je pH vrijednost tijela i kako ona funkcioniše. pH je mjera kiselosti ili alkalnosti tečnosti i izražava se na skali od 0 do 14, gdje je 7 neutralno, ispod 7 kiselo, a iznad 7 alkalno. Naš organizam održava vrlo usku pH vrijednost krvi oko 7,35 do 7,45, što je blago alkalno. Svako odstupanje od ovog raspona može biti opasno po život i organizam posjeduje sofisticirane sisteme da spriječi takve promjene.
Jedan od glavnih sistema za regulaciju pH krvi je plućna funkcija. Pluća kontrolišu nivo ugljen-dioksida u krvi, koji direktno utiče na kiselost. Ako pH postane previše kiseo, tijelo povećava disanje kako bi izbacilo više ugljen-dioksida i time podiglo pH. Sa druge strane, bubrezi takođe igraju važnu ulogu filtriranjem krvi i izlučivanjem viška kiselina ili baza, pomažući održavanju ravnoteže.
Soda bikarbona (natrijum bikarbonat) jeste alkalna supstanca i može neutralisati kiseline u želucu ili na površini kože, ali njena sposobnost da promijeni pH krvi ili ukupnu kiselost tijela je ograničena. Kada se unese u organizam, soda bikarbona prvo reaguje sa želučanom kiselinom i u tom procesu se formira ugljen-dioksid, koji se izdiše plućima. Ovo je lokalni efekat, i ne utiče značajno na sistemsku pH vrijednost krvi.
Mnogi pristalice alkalne ishrane tvrde da hrana koju jedemo može znatno uticati na pH tijela, pa preporučuju konzumiranje više povrća, voća i izbjegavanje kisele hrane poput mesa, mlečnih proizvoda ili prerađenih ugljenih hidrata. Iako je tačno da različite vrste hrane mogu uticati na pH urina, to ne znači da mijenjaju pH krvi ili ukupni pH organizma. Urin je jedan od načina na koji tijelo izbacuje otpadne proizvode, a njegove promjene pH su normalan dio procesa detoksikacije i regulacije.
Važno je naglasiti da alkalna dijeta nije nužno loša – često podrazumijeva zdravije izbore hrane, više povrća i voća, što može pozitivno uticati na zdravlje, ali njeni učinci nisu direktno povezani sa promjenom pH krvi. Naučna zajednica je većinom saglasna da tijelo samostalno održava svoju kiselinsko-baznu ravnotežu i da je ne treba pokušavati “popraviti” unosom sode bikarbone ili posebnim režimima ishrane.
Još jedan problem sa prekomjernom upotrebom sode bikarbone jeste potencijalni rizik za zdravlje. Prevelike količine mogu uzrokovati metaboličku alkalozu, stanje koje može dovesti do mučnine, povraćanja, grčeva, pa čak i poremećaja srčanog ritma. Zato je uvijek neophodno koristiti takve supstance samo po preporuci ljekara ili stručnjaka.
U konačnici, najvažnije je fokusirati se na uravnoteženu, raznovrsnu i zdravu ishranu, redovnu fizičku aktivnost i adekvatan odmor. Tijelo je izuzetno pametan i samoregulirajući sistem koji zna kako da održi optimalne uslove za život, uključujući i pH vrijednost krvi. Umjesto da vjerujemo u senzacionalističke tvrdnje i kratkotrajne “čudotvorne” metode, trebamo se osloniti na naučno dokazane principe i stručne savjete.
Dakle, soda bikarbona i alkalna ishrana mogu imati određene koristi, ali ne mijenjaju pH vrijednost tijela onako kako se često tvrdi u popularnim medijima. Za zdravlje je najbolje držati se provjerenih savjeta i ne dozvoliti da nas dezinformacije odvedu na pogrešan put.