Sloveniju je u petak zahvatilo jako nevrijeme, pa je u subotu diljem zemlje pala velika količina oborina. Đorđe Đurić, meteorolog amater, izvijestio je da je u sjeverozapadnom, zapadnom i jugozapadnom dijelu Slovenije palo preko 200 litara kiše po četvornom metru, stoji u najnovijoj vremenskoj prognozi.
Kao rezultat iznimno obilnih padalina, sve regije Slovenije doživjele su značajan porast vodostaja, što predstavlja potencijalnu opasnost od poplava. No, pozitivno je to što je proteklo sušno razdoblje pripremilo riječna korita za prihvat znatnog dotoka atmosferske vode.
Istodobno je padao snijeg na nadmorskoj visini od 1.500 metara i više u zapadnim i sjeverozapadnim krajevima Slovenije, što je rezultiralo znatnom akumulacijom od 70 do 100 cm. Na višim predjelima, osobito oko 1.600 metara, bilo je i do 2 metra snijega, au nekim dijelovima Kredarice čak i veće količine snijega dosezale su 310-320 cm. Visina snijega prije oborina bila je oko 200 cm.
Unutar ovih krajeva uz povremene snježne padaline uobičajeno je grmljavina, fenomen koji se pripisuje blizini Jadrana. Ne samo da su primijećene obilne količine snježnih padalina, već su visoke planine također bile izložene iznimno snažnim vjetrovima, koji su dosezali brzine od 150 km/h, što je rezultiralo pravim mećavama i snježnim mećavama.
Nakon slabljenja oluje u Sloveniji slijedi razdoblje stabilizacije. Trenutno se olujni sustav pomaknuo prema jugu, što je rezultiralo intenzivnim oborinama koje su zahvatile južna područja Dalmacije, Hercegovine i Crne Gore.
Iako se očekuje da će rijeke doživjeti značajan porast volumena, valja spomenuti da je prethodno razdoblje karakterizirala aridnost, što je rezultiralo rekordno niskim vodostajem. Ipak, treba biti oprezan kada se radi o manjim, brzim potocima.
Predviđeno širenje se također predviđa u slivovima Pive i Tare, Morače, Zete i Neretve, što ukazuje na brzi rast.
Klimatski uvjeti u Srbiji.
U Srbiji ne postoji opasnost od nevremena i obilnih padalina, kakvih ima u okruženju. Iako će tijekom vikenda u zapadnim i jugozapadnim područjima pasti malo kiše, neće biti u obimu kao u okolici. Dok se predviđa da će rijeke Ibar i Drina doživjeti brz rast, nema opasnosti od poplava.
Košavsko područje i planinska područja su ugroženiji zbog mogućih opasnosti od jakih južnih vjetrova i olujnih udara.
Prema Đurićevim riječima, oborine će biti u povišenim predjelima našeg područja, osobito u zaleđu Jadrana i na Dinaridima. U tim područjima mogu se očekivati grmljavinska nevremena, dok se snježne padaline očekuju samo u najvišim planinama, obično na visinama iznad 1800-2000 metara nadmorske visine. Stoga su snježni uvjeti usporedivi s onima u Sloveniji i Alpama.
