“Otišao je tiho, bez sina: Monteno je pjesmom liječio druge, ali svoju bol krio je u stihovima”
Bio je umjetnik stare škole – skroman, tih, ali sa glasom i dušom koji su odzvanjali estradnim nebom bivše Jugoslavije. Nije jurio slavu, ali je slava njega pronašla. Njegove pjesme bile su prožete tugom, nostalgijom i dubokom emocijom, jer je i sam, kroz život, prošao više boli nego što bi to ikome poželio. I dok…
